Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Zagrebački ljetnikovci od kraja 18. do početka 20. stoljeća ; Prostorno-pejsažna, urbanistička i arhitektonska obilježja (CROSBI ID 362615)

Ocjenski rad | magistarski rad (mr. sc. i mr. art.)

Meštrović, Mirna Zagrebački ljetnikovci od kraja 18. do početka 20. stoljeća ; Prostorno-pejsažna, urbanistička i arhitektonska obilježja / Obad Šćitaroci, Mladen (mentor); Zagreb, Arhitektonski fakultet, . 2010

Podaci o odgovornosti

Meštrović, Mirna

Obad Šćitaroci, Mladen

hrvatski

Zagrebački ljetnikovci od kraja 18. do početka 20. stoljeća ; Prostorno-pejsažna, urbanistička i arhitektonska obilježja

Zagrebački ljetnikovci (ladanjske vile) su veće stambene zgrade namijenjene ljetnom odmoru i ladanju, podignute u tadašnjoj okolici grada, na sjevernim, topografski specifičnim područjima. Generirali su drugačiji urbanističko-arhitektonski razvoj Zagreba (suprotan blokovskom urbanističkom planimetrijskom ustroju Donjega grada) sa specifičnim obilježjima izgradnje. Za potrebe istraživanja analizirana je regulativa koja propisuje obilježja izgradnje tog, ljetnikovačkog područja na kojem su evidentirani ljetnikovci. Izrađena je baza podataka u kojoj je evidentirano 96 lokaliteta ljetnikovaca nastalih od kraja 18. do početka 20. stoljeća na području nekadašnjeg III. razdjela Regulatorne osnove Zagreba (1887.-1889.), u koju su uvršteni i ljetnikovci zaštićeni kao nepokretna kulturna dobra. Obilježja izgradnje ljetnikovačkog područja prikazuju da ljetnikovci nastaju uglavnom neplanskom izgradnjom (izuzev naselja na nekadašnjem Josipovcu), većinom na hrptenim ulicama i prostranim parcelama sa kojih se pružaju prekrasni vidici na grad. Način izgradnje je reguliran propisima te određuje izgradnju otvorenog ili poluotvorenog tipa s obaveznim predvrtom. U stilskom oblikovanju prevladavaju historicistička obilježja te se uz ljetnikovce često nalaze perivojno uređene površine i/ili vinogradi. Od autora ljetnikovaca po broju izgrađenih ljetnikovaca se ističu Kuno Waidmann, Hönigsberg i Deutsch, Carnelutti, Mijo Geher, Janko Jambrišak, Šafranek i Wiesner te Janko Holjac. Zagrebački ljetnikovci ukazuju da su krajem 19. i početkom 20. stoljeća bili važan dio planiranja i izgradnje grada Zagreba. Njihova prostorno-pejsažna i urbanistička obilježja predstavljaju početak nastajanja rezidencijalnih dijelova grada Zagreba zbog njihova načina izgradnje koji pretpostavlja veći standard u smislu smještaja zgrada na parceli, njihovim međusobnim udaljenostima, uređenjem neizgrađenih površina i oblikovanjem zgrada koje je bilo podređeno prirodnom okruženju.

Zagreb; ljetnikovci

nije evidentirano

engleski

Zagreb Villas from the late 18th until the early 20th century ; Spatial, landscape, urban and architectural features

nije evidentirano

Zagreb; villas

nije evidentirano

Podaci o izdanju

157

12.10.2010.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Arhitektonski fakultet

Zagreb

Povezanost rada

Arhitektura i urbanizam