Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Arhitektura dalmatinskih i primorskih vjetrenjača : Memento nestaloj tradicijskoj baštini (CROSBI ID 583757)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija

Karač, Zlatko ; Žunić, Alen Architecture of Windmills in Dalmatia and Primorje : Memento of Missing Traditional Heritage / Arhitektura dalmatinskih i primorskih vjetrenjača : Memento nestaloj tradicijskoj baštini // Međunarodni znanstveni interdisciplinarni simpozij 'Hrvatska folklorna i etnografska baština u svjetlu dubrovačke, svjetske i turističke sadašnjosti' : Knjiga sažetaka / Muhoberac, Mira (ur.). Dubrovnik: Folklorni ansambl Linđo, 2011. str. 52-52

Podaci o odgovornosti

Karač, Zlatko ; Žunić, Alen

hrvatski

Arhitektura dalmatinskih i primorskih vjetrenjača : Memento nestaloj tradicijskoj baštini

Među tipovima naših tradicijskih mlinova najslabije sačuvana i neistražena skupina su vjetrenjače. Najviše ih je bilo u jadranskoj zoni, osobito na otocima bez vodotoka. Inventarizacija je pokazala je da je u Hrvatskoj postojalo čak oko 600 vjetrenjača! Njihovo propadanje na prijelazu 19./20. st. povezano je s pojavom strojnih mlinova pa danas kod nas ne postoji niti jedna vjetrenjača s očuvanim jedrima ili mlinskim mehanizmom. Na petnaestak lokaliteta evidentirani su tek ostaci njihovih zidanih kružnih 'kula', uglavnom u ruševnom stanju ili u sekundarnoj funkciji (stambenoj, sakralnoj, ugostiteljskoj). Najslikovitiji su primjeri u: Medulinu, na otocima Silbi, Olibu i Ošljaku, na otoku Braču u Sutivanu, Postirama, Bolu i Dračevici, u Hvaru i Starom Gradu, kod Malog Lošinja, u Rogoznici, u Kuli Norinskoj, u Radošiću kod Lećevice, ponad Lastova, a spominju se ili su na fotografijama dokumentirane vjetrenjače na Korčuli, Cresu, u Puntu i Malinskoj na Krku, Kastvu, Metkoviću, Zadru, na otočiću Bapcu…

vjetrenjača ; tradicijska arhitektura ; mlin

nije evidentirano

engleski

Architecture of Windmills in Dalmatia and Primorje : Memento of Missing Traditional Heritage

Među tipovima naših tradicijskih mlinova najslabije sačuvana i neistražena skupina su vjetrenjače. Najviše ih je bilo u jadranskoj zoni, osobito na otocima bez vodotoka. Inventarizacija je pokazala je da je u Hrvatskoj postojalo čak oko 600 vjetrenjača! Njihovo propadanje na prijelazu 19./20. st. povezano je s pojavom strojnih mlinova pa danas kod nas ne postoji niti jedna vjetrenjača s očuvanim jedrima ili mlinskim mehanizmom. Na petnaestak lokaliteta evidentirani su tek ostaci njihovih zidanih kružnih 'kula', uglavnom u ruševnom stanju ili u sekundarnoj funkciji (stambenoj, sakralnoj, ugostiteljskoj). Najslikovitiji su primjeri u: Medulinu, na otocima Silbi, Olibu i Ošljaku, na otoku Braču u Sutivanu, Postirama, Bolu i Dračevici, u Hvaru i Starom Gradu, kod Malog Lošinja, u Rogoznici, u Kuli Norinskoj, u Radošiću kod Lećevice, ponad Lastova, a spominju se ili su na fotografijama dokumentirane vjetrenjače na Korčuli, Cresu, u Puntu i Malinskoj na Krku, Kastvu, Metkoviću, Zadru, na otočiću Bapcu…

windmill ; traditional architecture ; mill

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

Podaci o prilogu

52-52.

2011.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Međunarodni znanstveni interdisciplinarni simpozij 'Hrvatska folklorna i etnografska baština u svjetlu dubrovačke, svjetske i turističke sadašnjosti' : Knjiga sažetaka

Muhoberac, Mira

Dubrovnik: Folklorni ansambl Linđo

978-953-56971-0-7

Podaci o skupu

Međunarodni znanstveni interdisciplinarni simpozij Hrvatska folklorna i etnografska baština u svjetlu dubrovačke, svjetske i turističke sadašnjosti

predavanje

11.12.2011-13.12.2011

Dubrovnik, Hrvatska

Povezanost rada

Arhitektura i urbanizam