hrvatski

Pejsažni potezi sjevera Zagreba kao turistički potencijal

Pejsaž je prostor koji opažamo i u kojem djelujemo, odnosno prostorna vrijednost oblikovana međudjelovanjem i međuovisnošću dviju sastavnica: prirodne (prirodnih sila) i kulturne (djelovanje čovjeka). Perivoj, kao oblikovan javni ili privatni prostor pejsažne arhitekture, polazi od ideje stvaranja potpuno novih prostorno-pejsažnih obilježja i sadržaja. Prostori pejsažne arhitekture u Hrvatskoj imaju dugogodišnju tradiciju. Njihova geneza se očituje i u mediteranskom (Dubrovački renesansni vrt, perivoji Opatije, perivoji Pule), i u kontinentalnom području (barokni perivoji Varaždina, secesijski perivoji Osijeka). Sustavno ili slučajno, ali svakako ljudskom nebrigom i nemarom, prostori pejsažne arhitekture polako padaju u zaborav. Umjesto prostora kulture i tradicije, perivoji postaju bezlične „zelene površine“, a povijesna i kulturna sastavnica se u potpunosti marginalizira1. Kao što su prostor i okoliš svojstveni pojmu turizma, i pojam turizma je nezamisliv bez komponenata prostora i okoliša. Turizam pomaže zbližavanju ljudi i podizanju svijesti o vrijednosti prirodne i kulturne baštine, istodobno promičući različite kulture i tradicije. Okosnica suvremenog turizma je turističko tržište iskustva i doživljaja, koje se temelji na posebnostima identiteta prostora, njegove posebnosti i ugodnosti. Sukladno tomu, prepoznati i predstaviti identitet prostora jest polazna i orijentirajuća vrijednost lokalnoga područja. Cilj ovog rada je istaknuti zapostavljenu i zaboravljenu povijesnu i kulturnu vrijednost pejsažnih poteza sjevera Zagreba, kao identiteta prostora, te ih predstaviti u ulozi temeljnoga turističkog resursa.

pejsaž ; Zagreb ; temeljni turistički resurs

nije evidentirano