Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Psihosocijalne odrednice samoubilačkih promišljanja u ranoj adolescenciji (CROSBI ID 383279)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Franić, Tomislav Psihosocijalne odrednice samoubilačkih promišljanja u ranoj adolescenciji / Dodig, Goran (mentor); Split, Medicinski fakultet u Splitu, . 2012

Podaci o odgovornosti

Franić, Tomislav

Dodig, Goran

hrvatski

Psihosocijalne odrednice samoubilačkih promišljanja u ranoj adolescenciji

SAŽETAK Pozadina i cilj: Samoubilačka promišljanja (SP) su indikator i prediktor psihološkog distresa. Istraživali smo njihovu učestalost kod ranih adolescenata i njihovu povezanost sa sociodemografskim varijablama, ponašanjima, stavovima, roditeljskim sudioništvom u ratu, depresivnim simptomima i crtama ličnosti. Tragali smo i za specifičnim spolnim razlikama ili obrascima. Tvoriva i postupci: Presječna studija s korištenjem samoiskaznog upitnika provedena je na 803 dvanaestogodišnjaka. Samoubilačka promišljanja su procjenjivanja sa tri dihotomna pitanja. Ostali podatci su prikupljani uporabom sociodemografskog upitnika, Eysenckovog upitnka ličnosti za djecu iadolescente (JEPQ) i Skale dječje depresivnosti (CDI). Nenamjerno ozljeđivanje, fizički obračuni te sudjelovanje u vršnjačkom zlostavljanju je procjenjivano korištenjem pitanja iz upitnika SZO Zdravstveno ponašanje u djece školske dobi (WHO-HBSC). Rezutati: Pronađena je učestalost SP do 17, 6%. Nisu uočene spolne razlike. SP u dječaka su povezana sa nižim obrazovanjem majke ; napučenijim obiteljima ; redoslijedom rođenja ; roditeljskim sudioništvom u ratu ; fizičkim obračunima ; češće su žrtve vršnjačkog nasilja i zloupotrebljavaju supstance. Kod djevojčica su pronađeni povezanost sa nižim roditeljskim obrazovanjem ; većim brojem braće ; slabijom percepcijom odnosa sa roditeljima ; roditeljskog međusobnog odnosa ; slabijim osjećajem obiteljske kohezije i kontrole ; negativnim stavom prema školi ; rjeđim odlascima na vjerske obrede ; fizičkim obračunima te sudjelovanjem u vršnjačkom zlostavljanju i kao akter i kao žrtva. Depresivni simptomi su povezani sa SP u oba spola. Zaključak: Iako nema spolne razlike u učestalosti SP ona ipak pokazuju spolno specifični obrazac. Ovo u određenoj mjeri može biti objašnjivo sa roditeljskim sudioništvom u ratu kao i socioekonomskim promjenama koje su uzrokovane tranzicijom. Nalazi istraživanja mogu imati potencijalno važne kliničke i preventivne implikacije.

samoubilačka promišljanja; rana adolescencija; psihosocijalne karakteristike

nije evidentirano

engleski

Psychosocial characteristics of suicidal ideation in early adolescence

nije evidentirano

suicidal ideatios; early adolescence; psychosocial characteristics

nije evidentirano

Podaci o izdanju

124

27.03.2012.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Medicinski fakultet u Splitu

Split

Povezanost rada

Kliničke medicinske znanosti