Kasna hemoragijska bolest dojenčeta zbog nedostatka vitamina K (CROSBI ID 651092)
Prilog sa skupa u zborniku | izvorni znanstveni rad | međunarodna recenzija
Podaci o odgovornosti
Krželj, Vjekoslav
hrvatski
Kasna hemoragijska bolest dojenčeta zbog nedostatka vitamina K
Hemoragijska bolest novorođenčeta (HBN) je stečena bolest koja nastaje zbog primarnog nedostatka vitamina K uslijed : slabog transplacentarnog prijelaza vitamina K u trudnoći, niskih koncentracija vitamina K u majčinom mlijeku te nedostatnoj proizvodnji vitamina K u crijevnoj bakterijskoj flori dojenčeta. Sekundarni nedostatak vitamina K se javlja u novorođenčadi majki koje su se tijekom trudnoće liječile varfarinom, antiepilepticima, tuberkulostaticima i ostalim antibioticima. Kod sekundarnog oblika bolesti naročito treba obratiti pozornost na proljeve dulje od 7 dana, malapsorpciju, dugotrajnu žuticu te primjenu antibiotika i antikoagulansa iz varfarinske skupine dulje od 14 dana. Osim ove novorođenčadi, za razvoj HBN rizične su i nedonoščad, nedostaščad, dojenčad koja se hrani isključivo majčinim ili ženinim mlijekom, asfiktična novorođenčad te ostala teško bolesna i/ili visoko neurorizična dojenčad. HBN se može definirati kao krvarenje koje se češće javlja u dojenčadi na prirodnoj prehrani, pretežno u ranom ali i u cijelom dojenačkom razdoblju, uzrokovano primarnim ili sekundarnim nedostatkom vitamina K, karakterizirano poremećajima zgrušavanja koji se korigiraju primjenom vitamina K. Danas su poznata tri oblika HBN. Rani oblik se javlja u prva 24 sata nakon rođenja, klasični od 2. do 7. dana nakon rođenja i najčešće se manifestira kao gastrointestinalno i kožno krvarenje te kasni oblik koji se javlja od 8. dana nakon rođenja tijekom prvih 12 tjedana života, ali i tijekom cijelog dojenačkog razdoblja. U Hrvatskoj se profilaksa HBN sustavno provodi od 1994. godine. 2015. godine su objavljene dopunjene smjernice zbog potrebe učinkovitije prevencije kasnog oblika HBN. Prema navedenim preporukama u Hrvatskoj sva novorođenčad trebaju dobiti vitamin K1 jednokratno intramuskularno neposredno (1 do 2 sata) nakon rođenja. Novorođenčad porodne mase do 1500 grama treba primiti 0, 5 mg, a ona iznad 1500 grama 1 mg vitamina K1. Novorođenčad roditelja koji ne pristaju na intramuskularnu primjenu vitamina K1 treba dobiti peroralno 1-2 mg vitamina K1 registriranog za intravensku primjenu neposredno (1 do 2 sata) nakon rođenja odnosno s prvim obrokom. Rizična novorođenčad za HBN trebaju od 8. dana života do navršenih 12 tjedana primati 25 µg vitamina K1 i 400 IJ vitamina D3 peroralno jednom dnevno. Rizična novorođenčad i sva dojenčad hranjena zamjenskim mlijekom za dojenčad trebaju nakon rođenja dobiti profilaksu vitaminom K1, nakon čega u dojenačkom razdoblju ne iziskuju profilaktičku primjenu vitamina K.
vitamin K, hemoragijska bolest novorođenčeta, prevencija
nije evidentirano
engleski
Late haemorrhagic disease of infants due to vitamin K deficiency
nije evidentirano
Vitamin K, hemorrhagic disease of the newborn, prevention
nije evidentirano
Podaci o prilogu
74-76.
2017.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
XX Seminar Pedijatrijska škola Srbije
Bogdanović Radovan ; Radlović, Nedeljko
Beograd: Udruženje pedijatara Srbije
978-86-85527-22-7
Podaci o skupu
XX Seminar Pedijatrijska škola Srbije
pozvano predavanje
18.06.2017-24.06.2017
Zlatibor, Srbija