Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

UGRIZI ZMIJA OTROVNICA U HRVATSKOJ U SJEVERNODALMATINSKOJ REGIJI (CROSBI ID 658526)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija

Dželalija, Boris ; Karlo, Robert ; Lukšić, Boris UGRIZI ZMIJA OTROVNICA U HRVATSKOJ U SJEVERNODALMATINSKOJ REGIJI // 1. Simpozij infektologa Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. 2014. str. 17-17

Podaci o odgovornosti

Dželalija, Boris ; Karlo, Robert ; Lukšić, Boris

hrvatski

UGRIZI ZMIJA OTROVNICA U HRVATSKOJ U SJEVERNODALMATINSKOJ REGIJI

Cilj: Zadatak istraživanja je analizirati epidemiološka, klinička i laboratorijska obilježja ugriza zmija otrovnica (ofidizma) i odrediti smjernice pravovremenog i učinkovitog liječenja na mjestu nastalog incidenta ili u bolničkim uvjetima. Metode: Retrospektivno su analizirani epidemiološki podaci, klinička i laboratorijska obilježja u bolesnika koji su zadobili ugriz zmije otrovnice, te primjenjene mjere liječenja u Općoj bolnici u Zadru tijekom jedanaestogodišnjeg razdoblja (1998. - 2008.). Rezultati: U navedenom razdoblju 93 osobe su zadobile ugriz zmije otrovnice, 57 bolesnika (62%) bili su muškog, a 36 (48%) ženskog spola. Godišnja incidencija ugriza zmija otrovnica iznosila je od 6 do 10 slučajeva. Najmlađi bolesnik imao je 3 godine, a najstariji 85 godina, prosječna dob ugrižene osobe iznosila je 44 godine. U 82 (90%) ugrižene osobe ugriz je bio na udovima, a u 11 (10%) slučajeva na ostalim dijelovima tijela. Prilikom ugriza zmije otrovnice 31 (33%) bolesnik je obavljao slobodne aktivnosti, a 44 (47, 31%) profesionalni posao. Po obliku težine kliničke slike 56 (60, 2%) ugriženih imalo je blagi oblik otrovanja, 27 (29%) srednji oblik a 10 (10, 8%) teški oblik trovanja. Najčešći lokalni znakovi ugriza su otok i bolnost na mjestu ugriza (93 ; 100%), hematomi i ekhimoze (87 ; 89%), u 8 (7, 8%) bolesnika zabilježen je kompresivni (kompartmant) sindrom, a 1 (6, 97%) osoba umrla je nakon ugriza poskoka. Od ukupno 93 ugrižene osobe antivenin je primjenjen u liječenju 88 (94, 6%) bolesnika, antibiotik širokog spektra u 91 (97, 8%), a antitetanička profilaksa u 90 (96, 7%) bolesnika. Zaključak: Davanje antivenina radi mogućih alergijskih reakcija treba obaviti u zdravstvenoj ustanovi u koju se transportira unesrećeni. Međutim, kada se očekuje dulji transport do bolnice, te kod bolesnika koji imaju jasne znakove ofidizma, antiviperini serum treba dati odmah nakon ugriza jer je njegov učinak slabiji ako se daje nekoliko sati nakon incidenta.

poskok ; zmijski ugriz ; antivenin ; liječenje

nije evidentirano

engleski

VENEMOUS SNAKEBITES IN THE CROATIAN NORTH DALMATIA REGION

nije evidentirano

vipera ammodytes ; snake bite ; antivenin ; treatment

nije evidentirano

Podaci o prilogu

17-17.

2014.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

1. Simpozij infektologa Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske

Podaci o skupu

1. Simpozij infektologa Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske

pozvano predavanje

29.05.2014-31.05.2014

Tuzla, Bosna i Hercegovina

Povezanost rada

Temeljne medicinske znanosti