hrvatski

Ratni otpad i zagađenje krških područja Bosne i Hercegovine polikloriranim bifenilima

Tijekom domovinskog rata, krško područje Bosne i Hercegovine bilo je ugroženo od opasnog otpada i zaslužuje određenu pažnju zbog svoje izuzetne ekološke osjetljivosti. Na osnovi dosadašnjih saznanja postoje jake indikacije da je na nekoliko lokacija u krškom području došlo do prodora PCB-a u okoliš. Povodom raspisanog natječaja Europske Komisije u okviru &laquo ; ; The fifth framework Programme&raquo ; ; izrađen je natječajni materijal iz problematike posljedica ratnih razaranja na području bivše Jugoslavije, te je došlo do potpisivanja Projekta s Europskom Komisijom: “ Assessment of the Selected POPs (PCBs, PCDDs/F, OCPs) in the Atmosphere and Water Ecosystems from the Waste Materials Generated by Warfare in Area of Former Yugoslavia“ . U okviru ovog Projekta suradnici Zavoda za Geologiju iz Sarajeva vršili su intenzivna istraživanja potencijalnih izvora zagađivanja na krškom području Bosne i Hercegovine i to naročito s polikloriranim bifenilima. Identificirano je niz lokacija koje bi mogle biti zagađene ovim vrlo opasnim ekotoksikološkim zagađivalima. Analize PCB-a radile su se u Institutu “ Ruđer Bošković” . Na nekoliko područja (Bihać, Tuzla i Tešanj) opažene su izuzetno visoke razine ukupnih polikloriranih bifenila u zemlji. Više razine PCB-a (164 ppm) nađene su uzorku tla ispred ulaza u tunel bivšeg aerodroma JNA Željava pokraj Bihaća koje potječu od uništene opreme u tunelu. Povećane količine PCB-a u ugljenokopima oko Tuzle potječu od oštećenih kondenzatora. Tako je u uzorku tla uzetom u krugu E.T.S. Šikulje I – Lukavec gdje su demontirani kondenzatori smješteni kao otpad izmjereno 96.178 ppm. Najveća razina PCB-a (130.000 ppm) izmjerena je u uzorku E.T.S. Tešanj u Jelahu odakle su kondenzatori 1986. godine bili uklonjeni.

ratni otpad; PCB; krš; BiH

nije evidentirano