engleski

Comparison of Phytodiversity in Virgin and Logged Silver Fir – Beech Forests on Croatian Karst

Prašumama smatramo sve one sastojine u kojima je izostao direktan čovjekov utjecaj odnosno gospodarenje. Takve sastojine najčešće doživljavamo kao oaze prirodnosti i sačuvane biološke raznolikosti. S druge strane, podaci nekih istraživanja pokazuju da gospodarene sastojine imaju veću biljnu raznolikost sagledanu kroz broj biljnih vrsta, što bi moglo implicirati manji značaj prašuma u očuvanju prirode. Naša istraživanja provedena u dinarskim bukovo-jelovim šumama (Omphalodo-Fagetum), u kojima se nalazi većina prašumskih kompleksa u Hrvatskoj, obuhvatila su detaljnije analize biljne raznolikosti od broja vrsta. Rezultati analize florističkog sastava i stanišnih uvjeta (ekoloških i sastojinskih) pokazali su da floristička raznolikost u prvom redu ovisi o ekološkim uvjetima (nadmorska visina i klimatski parametri), a tek potom o strukturnim (otvorenost sklopa krošnji i broj stabala) koji su posljedica gospodarenja. Na razini asocijacije, u gospodarenim sastojinama zabilježen je prosječno veći broj biljnih vrsta i vrijednost Shannon-Wiener indeksa raznolikosti, dok na razini subasocijacija nije uočen jedinstven trend u usporedbi prašumskih s gospodarenim sastojinama. Indeks jednolikosti veći je u gospodarenim sastojinama na obje sintaksonske razine. S obzirom na udio flornih elemenata, zabilježen je veći udio euroazijatskih u gospodarenim šumama, te cirkum-holarktičkih i europskih u prašumama. Ustanovljeni značaj svjetla na floristički sastav, te veća heterogenost sklopa krošnji (time i prostorna varijabilnost raspoloživog svjetla) u prašumskim sastojinama, ukazuje na potrebu dodatnog istraživanja s ciljem određivanja minimalne površine i prostornog rasporeda uzorkovanja (s obzirom na različite razvojne stadije prašume i očekivane florističke razlike između njih).

phitoodiversity; virgin forests; logged forests; Omphalodo-Fagetum

nije evidentirano