hrvatski

Діmu, кaзкu a 'вллкe плeм'я cлoв'ян, щo булo дoлeю пoзкuдaнe no вcix ycюдax'

Bajke objavljene u Bosiljku (1864-1868), prvom hrvatskom dječjem časopisu, u radu se tumače iz očišta povijesti djetinjstva, čitanja i procesa nacionalne integracije. Nakon osvrta na dvojake romantičarsko-prosvjetiteljske, odnosno modernizacijsko-nacionalnointegracijske strategije prezentacije pučkih tradicija u Bosiljku, a temeljem analize tekstualnih i peritekstualnih odrednica u njemu objavljenih bajki, u radu se razrađuje teza prema kojoj je taj časopis preferirao bajke u odnosu na druge usmenoknjiževne žanrove pod pretpostavkom da se radi o nevjerodostojnim pripovijestima koje su ujedno i prežitci nekadašnje zajedničke slavenske prošlosti. Budući da su bajke u Bosiljku bile shvaćene kao forma koja je bezopasna za modernizacijska nastojanja, ali i presudna za (re)konstrukciju nacionalnog identiteta na čijim će se temeljima, pomoću djece, u budućnosti ostvariti politička i kulturna emancipacija, bajke i dječji čitatelji u tom su časopisu funkcionirali kao veza sa sveslavenskom prošlošću i jamac sveslavenske budućnosti.

bajke; hrvatska dječja književnost; Bosiljak; slavensko zajedništvo

nije evidentirano