hrvatski

Sezonska akumulacija ugljikohidrata u sjevernom Jadranu

Ugljikohidrati predstavljaju važnu frakciju organskog ugljika u moru, a pokazano je da posebno značajnu ulogu igraju u nastajanju sluzavih nakupina koje se periodički pojavljuju u sjevernom Jadranu. Tijekom 1998. godine praćene su koncentracije monosaharida (DMCHO) te ukupnih otopljenih (DTCHO) i partikulatnih (PTCHO) ugljikohidrata na transektu Rovinj-Po u središnjem dijelu sjevernog Jadrana. Kvantitativno određivanje ugljikohidrata načinjeno je tzv. MBTH-metodom. U vodenom stupcu sjevernog Jadrana izrazito prevladavaju DTCHO, osim tijekom intenzivnijih fitoplanktonskih cvatova kada se značajno povećava udio PTCHO. Koncentracija DMCHO je uglavnom znatno manja nego koncentracija DTCHO što ukazuje da u sastavu ugljikohidrata prevladavaju polisaharidi. Iako se sluzave nakupine javljaju uglavnom tijekom ljetnog razdoblja, za potpunije razumijevanje te pojave i okolnosti koje do nje dovode neophodno je poznavati raspodjelu ugljikohidrata tijekom cijelog godišnjeg ciklusa. Pokazano je da DTCHO i PTCHO imaju potpuno različitu sezonsku dinamiku. Koncentracija PTCHO dobro je korelirana sa sezonskim varijacijama fitoplanktonske biomase te pokazuje maksimalne vrijednosti tijekom proljeća i jeseni. Nasuprot tome, DTCHO dostižu najviše vrijednosti tijekom ljeta i to se povišenje ne može dovesti u vezu s biomasom fitoplanktona koja je tada uglavnom vrlo niska. Sezonska dinamika ugljikohidrata mnogo je izrazitija u površinskom sloju (0-5 m) nego u dubljim slojevima što se može objasniti povećanom fitoplanktonskom aktivnošću u površinskom sloju zbog pojačanog dotoka hranjivih soli vodama rijeke Po i drugih sjevernotalijanskih rijeka. Tijekom zime, kada je vodeni stupac potpuno izmiješan, a biološka aktivnost srazmjerno niska, koncentracije ugljikohidrata u vodenom stupcu su niske i prilično ujednačene. Tijekom ljetne stratifikacije vertikalni koncentracijski gradijenti postaju sve naglašeniji zbog akumulacije DTCHO u površinskom sloju dok koncentracija u pridnenom sloju ostaje i nadalje srazmjerno niska. Sezonska akumulacija DTCHO mogla bi poslužiti kao jedan od važnih parametara za rano predskazivanje intenzivnijeg nastajanja sluzavih agregata u sjevernom Jadranu. U površinskom sloju vidljivi su i gradijenti u prostornoj raspodjeli DTCHO, s tim da njihova koncentracija pada od zapadnog prema istočnom dijelu bazena, što odražava eutrofikacijski gradijent koji se uspostavlja zbog slatkovodnih donosa rijeke Po.

nije evidentirano

nije evidentirano