hrvatski

Ples i rod u lastovskom pokladu

U ovom se radu istraživanje lastovskog poklada temeljilo na promatranju i interpretaciji plesa s obzirom na rodne uloge izvođača. U kontekstu pokladnih zbivanja Lastovo je jedinstveni slučaj da žene izvode lančani ples s maramicama kao supstitutima za mačeve s kojima se inače izvode slični muški lančani plesovi (osim u Kotoru, gdje i pripadnici Bokeljske mornarice plešu lančani ples s rupčićima). U većini dosadašnjih etnoloških, etnoteatroloških i etnokoreoloških istraživanja uglavnom se nastojalo otkriti zajedničku mitološku pozadinu i svojstva pokladnih uloga i zbivanja, svodeći sve mačevne plesove u istu kategoriju, zanemarujući pritom spolne i rodne, a zatim i pobliže koreološke razlike pojedinih izvedbi. Uočavaju se i podudaranja uloga izvođača u pokladnim zbivanjima s podjelom rodno/spolnih uloga u svakidašnjem, još uvijek patrijarhalnom životu Lastovaca. Na dosad nedovoljno primijećenome primjeru lastovskih lijepih maškara, te u nas, a čini se i u Europi jedinstvenoj pojavi njihovoga ženskog lančanog plesa, prikazan je određeni androcentrizam na terenu, kao i u znanosti.

ples; rod; pokladno zbivanje; lijepe maškare

nije evidentirano