hrvatski

Analiza višegodišnjih ciklusa primarne proizvodnje u sjevernom Jadranu i procjena stupnja eutrofikacije

Ekosustav sjevernog Jadrana obilježen je izraženim sezonskim i međugodišnjim promjenama u fitoplanktonskoj biomasi ("standing crop") i primarnoj proizvodnji, prvenstveno zbog eutrofnog djelovanja rijekom Po. U svrhu potpunijeg razumijevanja mehanizma ovih promjena analizirani su rezultati mjerenja parametara primarne proizvodnje dobiveni u razdoblju 1969-1992. na šest postaja duž profila delta rijeke Po-Rovinj. Također su korišteni podaci o protoku rijeke Po sakupljeni u razdoblju 1917-1992. Godišnji ciklus primarne proizvodnje raščlanjen je na pojedine sezone u kojima neki od glavnih procesa u ekosustavu prevladavaju nad drugim. Za svaku sezonu uspoređene su izmjerene vrijednosti parametara primarne proizvodnje s modelom godišnjeg ciklusa kako bi se dobile informacije o dugoročnim promjenama u ekosustavu sjevernog Jadrana. Iz modela godišnjeg ciklusa zaključeno je o prostornoj i vremenskoj raspodjeli primarne proizvodnje u sjevernom Jadranu. Uočeno je da su godišnji ciklusi koncentracije klorofila a i fotosintetske aktivnosti slični kao za protok rijeke Po, s time da se veličina sezonskih promjena postepeno smanjuje s udaljenošću od ušća. To ukazuje na značajnost riječnog donosa hranjivih soli, odnosno nove primarne proizvodnje, posebno u zapadnom dijelu istraživanog područja. Dugoročne promjene u protoku i koncentracije hranjivih soli rijeke Po značajno se odražavaju na vrijednosti parametara primarne proizvodnje. Unatoč visokoj promijenjivosti podataka uočena su višegodišnja razdoblja koja se razlikuju po veličini i dinamici protoka. Iako su se protokom mogle objasniti neke od opaženih dugoročnih promjena primarne proizvodnje u sjevernom Jadranu, ustanovljeno je da su i drugi čimbenici bili važni. Opaženo statistički značajno sniženje fotosintetske aktivnosti i asimilacijskog broja u pridnenom sloju tijekom osamdesetih godina vjerojatno je uzrokovano povećanim ograničavanjem primarne proizvodnje ortofosfatom uslijed sniženja njegove koncentracije u vodi rijeke Po. Ova se pojava, kao i povećanje primarne proizvodnje krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina, uočava u površinskom sloju kada se vrijednosti usporede kod istog stupnja razrjeđenja slatke vode, čime se poništava znatan utjecaj protoka. Dobiveni rezultati ponovo potvrđuju važnu ulogu fosfora u limitiranju primarne proizvodnje u sjevernom Jadranu u većem dijelu godine, osim zimi, kada je intenzitet svjetla minimalan. Nadalje sezonska dinamika protoka rijeke Po, a time i način dodavanja hranjivih soli u ekosustav, bila je različita tijekom osamdesetih u odnosu na sedamdesete godine. To je moglo utjecati na sastav fitoplanktonske zajednice, odnosno na selekciju vrsta sa različitom fotosintetskom efikasnošću, na što ukazuju dugoročne promjene asimilacijskog broja, kao i na sklonost ka prekomjernom izlučivanju polisaharidne sluzi, uz nastajanje pojave "cvjetanja mora". Analiza podataka također je ukazala da su meteorološki uvjeti tijekom druge polovice osamdesetih imali značajniju ulogu u moderiranju procesa u ekosustavu sjevernog Jadrana nego u prethodnom razdoblju. Posebno od 1988. prevladavale su neuobičajeno duge situacije anticiklonalnog tipa vremena, obilježene mirnim morem i minimalnim miješanjem slatke i morske vode. U ovim su uvjetima nastali izuzetno intenzivni cvatovi fitoplantkona u zapadnom dijelu sjevernog Jadrana, a utjecaj neuobičajenih prodora slatke vode bio je značajan i na primarnu proizvodnju istočnog područja.

primarna priozvodnja ; eutrofikacija ; dugoročne promjene ; sjeverni Jadran

nije evidentirano