hrvatski

Filozofija alatničarstva - čimbenik uspješnog razvoja i proizvodnje polimernih otpresaka

Odnos između konstrukcije i pravljenja predstavlja unutrašnje filozofsko pitanje tehnike. To potiče na promišljanja sa svrhom kako zaključke uključiti u suvremeni proces razvoja i proizvodnje polimernih otpresaka i odgovarajućih sredstava djelovanja, alata za njihovu proizvodnju. U konkretnom slučaju na aktivnosti potrebne za optimalni razvoj i konstrukciju kalupa za injekcijsko prešanje u cilju optimiranja s gospodarskog i humanog stajališta. Kao primjeri, uzeta su promišljanja s područja alatničarstva. Jedno od mogućih pitanja je odnos konstruiranja i pravljenja (proizvodnje) polimernih otpresaka i odgovarajućih alata. Uspješno alatničarstvo temelji se na optimiranju isprepletenosti tih dviju djelatnosti. Poticaj ovim promišljanjima dao je J. Eekels koji je na savjetovanju o tehničkim konstrukcijama u Pragu 1995. godine održao predavanje o nekim povijesnim promišljanjima o filozofiji pravljenja i konstruiranja. Osobito se važnom čini njegova misao kako je konstruiranje vrlo važno, no ono se ne može promatrati izvan procesa proizvodnje - konstruiranje i proizvodnja čine jednu cjelinu. Dugo su vremena ove aktivnosti općenito, pa i u alatničarstvu bile odvojene, a tek se posljednjih tridesetak godina osjeća potreba za njihovim ujedinjenjem. Tu povezanost moguće je pronaći već u Platona kada govori o praslici i paslici. Na tu je povezanost između konstruiranja i proizvodnje upozorio i Aristotel kada je napisao: "Na početku stvaranja nalazi se zamisao o tvorevini koju treba načiniti, npr. tehnički nacrt (bestvarni oblik, umotvorina), a na kraju sama materijalna tvorevina (propisanog makrogeometrijskog oblika i svojstava)." Suvremenim pristupom razvoju i proizvodnji polimernih otpresaka i odgovarajućih alata ovom problemu se pristupa dvojako. U jednom slučaju, kada se razvija potpuno novi proizvod, u proces razvoja i proizvodnje uključuje se tim stručnjaka iz oba područja koji zajedničkim naporima razvijaju optimalni proizvod. S druge strane, kada se radi o razvoju i proizvodnji proizvoda kojeg se može svrstati u "obitelj" sličnih već postojećih proizvoda (npr. tijela kemijskih olovaka), moguće je integrirati više funkcija iz procesa razvoja u jednu funkciju (jednu osobu). Tako je primjerice moguće objediniti funkcije konstruiranja otpreska i odgovarajućeg kalupa u jednu funkciju, te unaprijed definirati parametre preradbe injekcijskim prešanjem. Razvoj računala i odgovarajućih računalnih programa pri tome je od velike pomoći. Drugo pitanje odnosi se na pojam neutralne funkcije elemenata kalupa za injekcijsko prešanje polimera. Naime, konstruiranju kalupa za injekcijsko prešanje polimera moguće je pristupiti s pomoću morfološke kutije. Pri tome je ukupna funkcija kalupa podijeljena u parcijalne funkcije, a za svaku parcijalnu funkciju je iz morfološke kutije moguće izabrati najpovoljnije rješenje za konkretni slučaj. U praksi se pokazalo kako primjena ovog pristupa konstruiranju kalupa daje zadovoljavajuće rezultate, jer omogućuje mladim i u pravilu neiskusnim konstruktorima samostalno djelovanje. Temelj za razradu mogućih rješenja parcijalnih funkcija kalupa činili su katalozi standardnih dijelova kućišta i ostalih elemenata kalupa, za što postoji filozofsko objašnjenje. Ovo pitanje potaknuo je filozof tehnike Nizozemac Hendrik van Riessen. Naime, van Riessen pri opisu tehničkih tvorevina (npr. strojevi, alati, kalupi, itd.) koje je moguće smatrati sustavima, govori o njihovoj karakterističnoj neutralnoj podjeli. Primjerice, kalup je tehnička tvorevina koja se sastoji od podsustava (npr. uljevni sustav, sustav za vađenje otpreska iz kalupa, sustav za vođenje i centriranje elemenata kalupa itd.). Daljnjom podjelom podsustava dolazi se do podsustava koji su sve manje specifični, a sve više opći glede svojih zadanih funkcija, sve dok se na kraju ne dođe do elemenata sustava koji više nisu djeljivi (npr. vijci, matice, izbacivala, vodeći zatici). Ti su dijelovi neutralni ili indiferentni s obzirom na namjenu kalupa, jer mogu svoje mjesto naći i u potpuno drugačijem kalupu za izradbu drugačijeg polimernog otpreska. Neutralizirajuća podjela elemenata kalupa svoju potvrdu ima pri konstruiranju kalupa kroz uporabu dijagrama odlučivanja s pomoću kojih se traže optimalna rješenja za pojedini podsustav kalupa.

alatničarstvo; filozofija alatničarstva; kalupi; reinženjering; konstrukcija; izradba

nije evidentirano