hrvatski

Nužne promjene u farmaceutskoj struci-Europske perspektive

“God, give us grace to accept with serenity the things that cannot be changed, courage to change the things which should be changed, and the wisdom to distinguish the one from other.” Reinhold Niebuhr Tehnologija, ekonomija i promjene društvenih vrijednosti su utjecaji koji se snažno odražavaju na sadašnjost i budućnost ljekarništva u sustavu zdravstva. Drastične promjene u zdravstvu i njegovom okruženju koje se zapažaju u zadnjih nekoliko godina nastavit će se i u slijedećem stoljeću. Uzroci ovih promjena leže u razvoju medicine, generičkih lijekova, većoj spoznaji pučanstva o lijekovima i sve većim troškovima u sustavu zdravstvene zaštite (hospitalizacija zbog nuzučinaka i interakcija lijekova, nove bolesti, povećana smrtnost zbog neodgovarajuće primjene lijekova,...). Svjedoci smo napora koji se provode u mnogim europskim državama, pa tako i u Hrvatskoj, a koji imaju za cilj smanjenja svih troškova u zdravstvu, osobito troškova koji se izdvajaju za lijekove. U vrijeme tih promjena od pojedinaca se očekuje da prihvate odgovornost za svoje zdravlje. Lijekovi koji se izdaju bez recepta dobivaju sve više na zanačenju. Politika nadoknade troškova, cijene i racionalna uporaba lijekova, ispravna uporaba generičkih lijekova, te uključivanje ljekarnika u izbor lijeka, samo su neke od zadaća koje se pomno analiziraju na razini europskih stručnih organizacija relevantnih za zdravstvo. Svim sadašnjim reformama u zdravstvu zajedničko je preispitivanje troškova i težnja k njihovom smanjivanju. Cijene farmaceutskih proizvoda i usluga su na prvom mjestu u raspravama o porastu troškova u zdravstvu, osobito kada je riječ o novim, djelotvornim, ali vrlo skupim biotehnološkim lijekovima koji snažno prodiru u liječenje. U zadnje vrijeme osobito često se postavlja i pitanje o korisnosti i učinkovitoj ulozi ljekarnika u sustavu zdravstva. Odgovor farmaceutske struke na ta pitanja sadržan je u pokazivanju vrijednosti učinkovite primjene farmaceutskih resursa kao i podastiranju podataka koji dokazuju da novac utrošen na ljekarničke usluge stvara pozitivan povrat uloženih sredstava kako u smislu ekonomskih troškova tako i u smislu ishoda terapije. Zbog toga ljekarništvo kao profesija podliježe promjenama koje obogaćuju doprinos ljekarnika u zdravstvenoj skrbi bolesnika. Srž tih promjena leži u konceptu “farmaceutske skrbi” koja je usmjerena prema odgovornosti ljekarnika za ishode terapije s lijekovima i koja uključuje procese u kojima ljekarnik surađuje s bolesnikom i drugim stručnjacima u zdravstvu pri dizajniranju, provođenju i praćenju terapijskog plana. Osobno zauzimanje ljekarnika za dobrobit bolesnika ključ je koncepta farmaceutske skrbi.To unosi tri nove funkcije u svakodnevnu ljekarničku praksu: (1) prepoznavanje potencijalnih i stvarnih problema u svezi s lijekom, (2) rješavanje stvarnih i (3) spriječavanje potencijalnih problema koji bi mogli nastati kao posljedica uzimanja lijeka, a podrazumijeva slijedeće dužnosti ljekarnika: biti partner bolesniku pri davanju informacija o lijekovima, kontinuirano voditi bolesnika pri izboru lijeka i tijekom uporabe lijeka, raspravljati o neželjenim reakcijama lijeka i iznalaziti riješenja problema, informirati o ispravnoj uporabi lijeka, povezivati se s drugim stručnjacima u zdravstvu u rješavanju svih problemima koji nastaju zbog uporabe lijeka tijekom liječenja, poboljšavati samoliječenje savjetovanjem, pružanjem informacija i davanjem smjernica u samoliječenju. Ljekarnik je akademski obrazovani stručnjak u zdravstvu koji može doprinijeti prevenciji i liječenju bolesti, te aktivno sudjelovati u promidžbi zdravlja pučanstva, istaknuto je u rezoluciji Svjetske zdravstvene organizacije “Ljekarništvo: sadašnji razvoj i budući izazovi” (WHO/47.12). Ishod terapije s lijekovima nije svojstven samo kakvoći lijeka, već je velikim dijelom rezultat načina uporabe lijeka. Ova činjenica više od bilo koje druge ide u prilog brzom prihvaćanju koncepta farmaceutske skrbi. Od ljekarnika se pri tom očekuje racionalizacija troškova koji se izdaju za lijekove, te da kroz prihvatljive postupke vrednovanja ljekarničke prakse potvrde vrijednost i učinkovitu ulogu ljekarnika u sustavu zdravstva. Iako je doprinos ljekarničke prakse sasvim nedvojben, u ovom trenutku od izuzetne je važnosti istraživati i pokazati mjerljive doprinose dodatne uloge ljekarnika temeljene na njegovom obrazovanju i znanju (savjetodavne, informativne,…), kako bi se odredila standardna usluga ljekarnika za koju će ljekarnici u skoroj budućnosti moći biti plaćeni od zdravstvenih osiguranja i/ili korisnika usluga, a ne samo na temelju izdanih recepata kao dosada. Metodologije takvih ispitivanja uključuju: a) tehničke aspekte poput evaluacije podataka o uporabi dijagnostičkih testova, zapisa o zdravstvenom stanju bolesnika i informiranju korisnika usluga ili u popunjavanju formulara specifičnih za javne ljekarne, te b) filozofske, psihološke i socijalne studije stručnjaka koje se temelje na ispitivanju mišljenja potrošača lijekova o javnom ljekarniku. Nekoliko organizacija na europskoj razini zajedničkim i snažnim naporima nastoji premostiti poteškoće u prilagođavanju i prihvaćanju novih zahtjeva koji se pred ljekarničku struku postavaljaju, usprkos različitim stanjima razvoja ljekarništva u pojedinoj zemlji. Jedna od najvitalnijih organizacija jest Europski forum farmaceutskih udruženja (EuroPharm Forum) koja djeluje pod okriljem WHO-Regionalnog ureda za Europu, a osnovana je 1992. godine i zasad okuplja trideset i jednu zemlju članicu. Glavna zadaća EuroPharm Foruma jest razvoj ljekarničke prakse u europskoj regiji, kroz ugradnju model-projekata za ljekarničku praksu na nacionalne razine zemalja članica. Ključni interes EuroPharm Foruma pri tom leži u ugradnji farmaceutske skrbi u ljekarničku praksu koja treba obuhvaćati: racionalnu uporabu lijekova, informiranje o lijekovima, promidžbu zdravlja i edukaciju pučanstva, spriječavanje bolesti, osiguranje kakvoće lijekova, nadzor nad uporabom lijekova, razvoj suradnje s drugim stručnjacima u zdravstvu, te organizaciju i upravljanje ljekarničkim uslugama. Međunarodni ciljevi EuroPharm Foruma jesu uspostaviti suradnju i dijalog između nacionalnih farmaceutskih udruženja i WHO s ciljem poboljšanja zdravlja u europskoj regiji. U programu rada te organizacije na lokalnoj europskoj razini od posebnog je interesa povezivanje ljekarničke prakse s prihvatljivim aspekatima i ciljevima europske zdravstvene politike “Zdravlje za sve” (WHOEURO-"Health for All"). Zasada EuroPharm Forum provodi pet model-projekata: 1. Pitanja o lijekovima, (Questions about medicines, QaM); 2. Farmaceutska skrb o šećernoj bolesti (Diabetes care); 3. Odvikavanje od pušenja (Smoking cessation) 4. Praćenje ishoda terapije astme (Therapeutic outcome monitoring, TOM - Astma services) i 5. Farmaceutski model upravljanja hipertenzijom (Pharmacy-based Hypertension Management Model/Countrywide Integrated Noncommunicable Disease Intervention, CINDI) Dosada primjenjivane metode i protokoli projekata EuroPharm Foruma često su prilagođavani nacionalnim okolnostima i ljekarničkoj praksi na nacionalnoj lokalnoj razini. Temeljne intervencije i istraživačke metode često su bile nisko postavljene. Međutim, kako je sveukupan istraživački interes u ovom polju, usporedba nacionalnih rezultata na međunarodnoj razini, pokazala se potreba za postavljanjem istraživačkog dijela projekata na višu razinu, čvršću koordinaciju, češću razmjenu informacija o napretku nacionalnih istraživanja, te veću usklađenost nacionalne razine praćenja s europskim protokolom. Zbog tih razloga pod nadzorom EuroPharm Foruma i FIP-a od 1993. godine djeluje i neformalna organizacija pod nazivom Europska mreža farmaceutske skrbi (Pharmaceutical Care Network Europe, PCNE) koju sačinjavaju zemlje zapadne Europe,a koje aktivno provode projekte i koje su na višoj razvojnoj fazi provedbe i analize učinaka projekata. Pored raznih stručnih farmaceutskih tijela u djelovanje te organizacije uključeni su i farmaceutski fakulteti. Ciljevi Mreže PCE su snažnija koordinacija na međunarodnoj razini, razvoj spoznaje o nužnosti primjene elemenata znanstveno istraživačkog rada u kreiranju novih i analizi provedbe postojećih projekata u procesu prihvaćanja farmaceutske skrbi. Mreža kroz svoj program rada kreira nove projekte, nudi okvire za međunarodnu suradnju, pronalazi izvore financiranja, spriječava moguće sukobe interesa, bilo političkih ili prikrivenih programa rada nacionalnih stručnih tijela. U tu svrhu od sudionika se zahtijeva da primjenjuju iste instrumente za evaluaciju nacionalnih istraživanja i da ugrubo primjenjuju iste provedbene protokole. Rad EuroPharm Foruma prate slijedeće organizacije u statusu promatrača: 1. Europsko udruženje bolničkih ljekarnika (EAHP); 2. Europski forum liječničkih udruženja (EFMA); 3. Europska skupina za industrijsku farmaciju (EIPG); 4. Europska udruga studenata farmacije (EPSA); 5. Europsko društvo za kliničku farmaciju (ESCP); 6. Međunarodna farmaceutska federacija (FIP) i 7. Farmaceutska skupina Europske unije (PGEU). S obzirom na zakonodavne mogućnosti i položaj ljekarnika u hrvatskom zdravstvu, Hrvatska je uključena u praćenje prva tri EuroPharm Forum projekta, a od 1997. godine počela je aktivno provoditi projekt farmaceutske skrbi o šećernoj bolesti pod nazivom CRO PharmaDia program koji je dio Nacionalnog programa zaštite od šećerne bolesti. U izlaganju će biti dan prikaz organizacije i rada EuroPharm Foruma, ciljevi i prikaz rezultata razvoja pojedinog projekta, te postignuti rezultati ugradnje CRO PharmaDia programa u Nacionalni program zaštite od šećerne bolesti. 1. Hepler, C. D., Unresolved issues in the future of pharmacy, Am. J. Hosp. Pharm. 45 (1988) 1071-1081. 2. Hepler, C. D.; Strand, L. M., Opportunities and responsibilities in pharmaceutical care, Am. J. Hosp. Pharm. 47 (1990) 5533-5543. 3. Hepler, C. D., Primary pharmaceutical care and self care. Proceedings of the Section for Community Pharmacists. World Congress of Pharmacy and Pharmaceutical Sciences, International Pharmaceutical Federation 1995 (Stocholm) FIP, The Hague 1996. 4. Van Mil, J. W. F., Tromp; Th. F. J., The Pharmaceutical Care network Europe (PCNE), Int. Pharm. J. 11, No. 1(1997) 10-11 5. World Health Organization, Regional Office for Europe, Regional Committe for Europe: Pharmaceuticals: Present Development and Future Challenges, EUR/RC46/12, EUR/RC/46/7, 9-13,09, 1996 6. Jadrijević-Mladar Takač, M; Jakševac-Mikša, M., Smjernice za ugradnju CRO PharmaDiab programa u Nacionalni program zaštite od šećerne bolesti, pripremljeno za tisak.

Farmaceutska skrb; EuroPharm Forum; nacionalni farmaceutski programi; Europska mreža farmaceutske skrbi

nije evidentirano