hrvatski

Novosti u studijskom programu farmacije - usklađenost s Bolonjskim procesom

Bolonjska deklaracija je zajednička deklaracija o Europskom prostoru visokog obrazovanja koju su potpisali ministari obrazovanja u Bologni 19. 6. 1999. Hrvatska je potpisnica Deklaracije od 2001. (Prag), kada je broj potpisnika iznosio 31, a danas ih ima 45. Smisao Bolonjske deklaracije je kreiranje europskog prostora visokog obrazovanja koji ima za cilj promicanje mobilnosti građana i njihovo zapošljavanje, te sveukupni europski razvoj. Deklaracija je rezultat povećane svijesti velikog dijela političke i akademske javnosti, te javnog mnijenja, o potrebi stvaranja savršenije i utjecajnije Europe, osobito u izgradnji i jačanju njezinih intelektualnih, kulturnih, društvenih, znanstvenih i tehnoloških dimenzija, a obrazovanje i suradnja u obrazovanju su prepoznati kao iznimno važni za razvijanje i jačanje stabilnih, miroljubivih i demokratskih društava. Europske zemlje prihvatile su poziv i obvezale se postići ciljeve zacrtane Deklaracijom, a sam čin potpisivanja pokrenuo je u međuvremenu niz reformi visokog školstva u Europi, što je dokazalo ispravnost postavki Deklaracije i spremnost mnogih vlada da sudjeluju u kreiranju europskog prostora visokog obrazovanja. Europske visokoškolske institucije su prihvatile izazov i preuzele glavnu ulogu u stvaranju europskog prostora visokog obrazovanja, u duhu temeljnih načela zacrtanih u povelji Magna Charta Universitatum (Bologna 1988.). Do sada je održano sedam sastanaka na vrhu, na kojima se prati realizacija postignutih ciljeva u zemljama potpisnicama, a cilj je da planirane aktivnosti budu završene do 2010. Ciljevi Bolonjske deklaracije Zaštita bogatstva i raznolikosti europskih kultura, ali potreba usklađivanja na razini najvažnijih pitanja: 1. sustav jasno razumljivih i usporedivih stupnjeva znanja, 2. sustav visokoškolskog obrazovanja temeljen na dva ciklusa, 3. europski bodovni sustav ECTS, 4. mobilnost, 5. EU suradnja i jamstvo kvalitete, 6. EU dimenzija visokog obrazovanja, 7. cjeloživotno obrazovanje, 8. visokoškolsko obrazovanje i studenti, 9. promicanje povoljnosti europskog visokoobrazovnog područja. Prihvaćanje sustava lako prepoznatljivih i usporedivih stupnjeva, i uvođenje suplementa (dodatka) diplomi (Diploma Supplement), nužno je kako bi se promicalo zapošljavanje europskih građana i međunarodna konkurentnost europskog sustava visokog obrazovanja. Prihvaćen je sustav temeljen na dvama glavnim ciklusima, dodiplomskom i poslijediplomskom. Pristup drugom ciklusu zahtijeva uspješno završen prvi ciklus studija koji mora trajati najmanje tri godine. Stupanj postignut nakon tri godine smatra se potrebnim stupnjem kvalifikacije na europskom tržištu rada. Drugi ciklus vodit k magisteriju i/ili doktoratu. Uvođenje bodovnog sustava, kao što je ECTS, promiče se razmjena studenata, samo promicanje mobilnosti prevladava zapreka slobodnog kretanja, posebice mladih. Studentima daje priliku za učenje, omogućuje im pristup studiju i relevantnim službama, ali i nastavnicima, istraživačima i administrativnom osoblju. Priznaje se i valorizira vrijeme koje su proveli u Europi istražujući, predajući ili učeći, bez prejudiciranja njihovih statutarnih prava. Promicanje europske suradnje u osiguravanju kvalitete ima za cilj razvijanje usporedivih kriterija i metodologija, uz promicanje potrebne europske dimenzije u visokom školstvu, posebice u razvoju nastavnih programa, međuinstitucionalnoj suradnji, shemama mobilnosti i integriranih programa studija, obuke i istraživanja. Potpisivanjem Bolonjske deklaracije u 2001. Hrvatska se obvezala da će stvoriti sve preduvjete za njenu implementaciju. Odluka i spremnost provedbe je ozakonjena Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (srpanj, 2003.), te Zakonom o izmjenama i dopunama iz 2004. Osnovan je i ustrojen niz skupina i radnih tijela za provedbu Bolonjskog procesa na razini države, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH, te na razini Sveučilišta. Nacionalna skupina za praćenje Bolonjskoga procesa zadužena je da, osim praćenja provedbe Bolonjskoga procesa na hrvatskim visokim učilištima, aktivno sudjeluje i prati sve događaje vezane uz Bolonjski proces tzv. Bologna follow-up aktivnosti i na međunarodnom planu u zemljama potpisnicama Bolonjske deklaracije. Redovito se organiziraju različite aktivnosti (konferencije, seminari, radionice i sl.) u svrhu razmjene iskustava i informacija o statusu i provedbi Deklaracije u pojedinim zemljama. Naš Fakultet je uvijek bio spreman nositi se s izazovima uvjetovanim brzim tehnološkim napretkom suvremene farmacije, te širiti, prenositi i primjenjivati stečena znanja za dobrobit pojedinca i društva u cjelini. Njegova temeljna zadaća je promidžba znanosti, organiziranje i provođenje visoko obrazovnog procesa u farmaciji, i u konačnici poboljšanje zdravlja obrazovanjem suvremenih zdravstvenih stručnjaka osposobljenih za rad u sustavu zdravstvene zaštite, javno-zdravstvenim i istraživačkim institucijama, glavna je zadaća Fakulteta. Do sada je Fakultet, od 1882. proveo 15 značajnih reformi vezanih za studijske programe i razvoj. Tijekom promjena na nacionalnoj razini u sustavu visokog obrazovanja u cilju prilagodbe visokim standardima obrazovanja u Europskoj uniji u skladu s Bolonjskim procesom i potrebama razvoja struke Fakultet je poduzeo niz mjera u ovoj reformi nastavnog procesa koji će kroz uvedene nove obvezne i brojne izborne predmete, organizaciju modularne nastave, podučavanje i usvajanje znanja metodologijom rješavanja problema (Problem Based Learning, PBL), omogućit veću profiliranost studenata i njihovu bolju izobrazbu za specifična okruženja farmaceutske prakse (javno ljekarništvo, industrijsku farmaciju, kliničku farmaciju, znanstveni-istraživački rad u istraživanju i razvoju novih lijekova, i sl.). Fakultet je već u 2003. u cilju postizanja bolje usklađenosti programa studija prijavio TEMPUS JEP-18 028-2003 projekt u suradnji s The School of Pharmacy University of London, The School of Pharmacy and Biomolecular Sciences Univerity of Brighton i Faculty of Pharmacy University of Navarra, te njihovim suradničkim ustanovama i kliničko-nastavnim bazama. Projekt je odobren 2004. u trajanju od tri godine, a njegove aktivnosti se odnose na razvoj nastavnog programa. Na novom nastavnom programu radilo se intenzivno više od godinu dana, a dopusnica za novi petogodišnji integrirani studij uslijedila je u lipnju 2005. Petogodišnji Studij farmacije je po svojim izvedbenim značajkama i sadržajem u programu usporediv s europskim studijima farmacije, a uvođenjem suvremene nastavne tehnologije (Problem Based Learning, PBL) u završnoj godini studija i dodatnih stručnih sadržaja, program je kompatibilan s The School of Pharmacy University of London i The School of Pharmacy and Biomolecular Sciences University of Brighton. Po završetku studija stječe se naziv magistra farmacije. Pri kreiranju programa vodilo se računa o razvoju specifičnih kompetencije i vještine koje diplomirani magistri farmacije tjebaju steći studija: • kritičko i racionalno promišljanje – sposobnost interpretacije i znanstveno prosuđivanje činjenica i podataka, sposobnost razlikovanja činjenica od mišljenja, sa sposobnošću integracije znanja kroz široko područje znanstvenih disciplina, • rješavanje problema – sposobnost definiranja problema u pogledu njegovog značaja i čimbenika koji ga uvjetuju, prepoznavanje izvora za relevantno informiranje, te primjenom znanja i principa usvajanja znanja pronaći rješenje problema, • procjenu istraživanja – sposobnost prosudbe rezultata istraživanja i integraciju ishoda na temelju postojećeg znanja, • stručnost - usvajanje etičkih principa i prihvaćanje osobne odgovornosti, bez obzira da li radi kao istraživač u znanosti ili kao stručnjak u skrbi bolesnika, te obvezu u trajnom usavršavanju zajedno s osobnim razvojem praktičnih, spoznajnih i socijalnih vještina. U udovoljavanju navedenim zahtjevima stručnosti i kompetencija nužnih za suvremeno obrazovanje magistara farmacije, slijedili smo preporuku Europske udruge farmaceutskih fakulteta (EAFP), o cjelovitosti i integriranosti studija u cilju sveučilišnog obrazovanja stručnjaka za potrebe sve zahtjevnije suvremene prakse u sustavu zdravstvene zaštite. Magistri farmacije, koji tijekom studija objedinjuju temeljna, biomedicinska i stručna znanja po novom ustroju studija, biti će zdravstveni stručnjaci oboružani s najnovijim znanstvenim spoznajama u pogledu lijekova i suvremenih načina liječenja, sposobni kritičkom promišljanju, aktivnom i trajnom stjecanju znanja u farmaceutskim i kliničkim znanostima, s vještinama komunikacije na relaciji ljekarnik-pacijent-drugi stručnjak u zdravstvu. Pri izradi studijskih programa uzete su u obzir EU direktive i drugi akti koji se odnose na visoko obrazovanje u farmaciji, te preporuke i smjernice međunarodnih farmaceutskih udruga: • Direktive Vijeća Europe 85/432/EEC, 85/434/EEC, 85/584/EEC i 90/658/EEC, te • Direktive Europskog Parlamenta i Vijeća o prepoznavanju stručnih kvalifikacijam Brussels, 07.03. 2002., COM(2002)119 final (2002/0061 (COD). • Stajalište Europske udruge farmaceutskih fakulteta (The European Association of Faculties of Pharmacy, EAFP) o statusu sveučilišnog obrazovanja u polju farmacije i farmaceutskih znanosti koje se poziva na Direktivu 85/432/EEC i prijedlog Europskog Parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. u pogledu prepoznavanja stručnih kvalifikacija, te • Preporuka o farmaceutskom obrazovanju Međunarodne farmaceutske federacije (International Federation of Pharmacy, FIP), Farmaceutske grupacije Europske unije (Pharmaceutical Group of the European Union, PGEU) i • Preporuka Europske udruge farmaceutskih fakulteta (European Association of Faculties of Pharmacy, EAFP) u pogledu usmjeravanja farmaceutskog obrazovanja prema farmaceutskoj skrbi. Novosti u programu, osim trajanja studija od pet godina, su obvezni status predmeta koji su u devetsemestralnom programu bili izborni (Klinička farmacija, Farmakoterapija, Socijalna farmacija), novouvedeni predmeti vezani za farmaceutsku praksu i unapređenje farmaceutske skrbi (Stručna praksa, Farmaceutska skrb, Farmaceutsko i medicinsko nazivlje, Farmaceutska etika i deontologija, i dr.). Stručna praksa je uvedena od 1. do 5. godine studija pa u realizaciji nastavnog procesa, osobito ovog predmeta, očekujemo maksimalnu pomoć struke. Novina u studiju je i mogućnost boljeg profiliranja budućih farmaceutskih stručnjaka tijekom samog studija, većom izbrnošću predmeta već od 1. godine, a u zadnjoj godini studija mogućnošću izabora jednog od dva ponuđena modula (Istraživanje i razvoj lijekova ili Ljekarništvo). Za implementaciju novog nastavnog programa koji zahtijeva osiguranje i razvoj neophodnog nastavnog kadra za novouvedene predmete, biti će potrebno da prođe barem jedan ciklus. U rješavanju ovih nastavnih potreba zasada nam pomažu članovi konzorcija TEMPUS projekta. Rezultati evaluacije stečenih znanja, stručnosti, vještina i kompetencija novih magistara farmacije od strane struke za pet godina, kada prva generacija diplomira, biti će najbolji pokazatelj uspješnosti novog studijskog programa, ali će i ukazati na dodatne potrebe u obrazovanju. Studijski program je u potpunosti usklađen s preporukama i zahtjevima u farmaceutskom obrazovanju, osim u jednom. Taj nedostatak neusklađenosti odnosi se na šestomjesečno razdoblje provedeno tijekom studija u ljekarni, kojeg u trenutku kreiranja nismo mogli ispuniti, jer se po važećim hrvatskim zakonskim aktima (Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i drugi akti relevantni ljekarništvu), jednogodišnji stručni staž obvlja se nakon diplome i tek s položenim državnim stručnim ispitom stječe licenca za samostalni rad. Reformom sustava zdravstva koja je u tijeku, promjenama u zdravstvenom zakonodavstvu i ovaj nedostatak će biti moguće ispraviti kako bi usklađenost s europskim zahtijevima bila što potpunija. Osim rada na diplomskom studiju Fakultet je poduzeo i potrebne korake za organizaciju trogodišnjeg doktorskog studija, te nekoliko poslijediplomskih specijalističkih studija, između ostalih i iz Farmaceutske skrbi.

Bolonjski proces; studijski program farmacije; Bolonjska deklaracija

nije evidentirano