hrvatski

Propadanje šuma kao pokazatelj promjene ekoloških uvjeta u atmosferi

Procjena oštećenosti šuma u Hrvatskoj u 1993. godini provedena je na 84 bioindikacijske točke (točke mreže 16 x 16 km Gauss-Krügerova koordinatnog sustava), a 1994. godine na 89 točaka. Procjenjivana je osutost i požutjelost krošanja. Rezultati procjene oštećenosti prikazani su za glavne vrste listača i četinjača. Utvrđena je prosječna oštećenost (osutost) od 37, 9% u 1993. godini i 53, 8% u 1994. Kod četinjača je iznosila u 1993. godini 45, 1%, a kod listača 36, 2%. Nešto veća oštećenost utvrđena je u 1994. godini i iznosila je kod četinjača 56, 8%, a kod listača 53, 1%. Najviše su bila oštećena stabla obične jele (87, 5% - 1993. ; 81, 2% - 1994.), zatim hrasta lužnjaka (60, 6% - 1993. ; 81, 8% - 1994.) i hrasta kitnjaka (52, 2% - 1993. ; 71, 9% - 1994.). Indeks oštećenosti stabala, odnosno stabla s osutošću krošnje većom od 25% (stupnjevi oštećenja 2, 3 i 4) najveći je bio 1994. godine u odnosu na posljednjih pet procjena: 1987. je iznosio 7, 9%, 1988. – 10, 2%, 1990. – 9, 9%, 1992. – 15, 2%, 1993. – 19, 2%, a 1994. iznosio je 28, 8%. Posebno su analizirani uvjeti u atmosferi, priroda i izvori kiselosti atmosfere, te depozicija i učinci zračnih polutanata na šumske ekosustave. Razmatrane su i mjere putem kojih bi se u budućnosti trebala osigurati stabilnost šumskih ekosustava.

Propadanje šuma; ekološki uvjeti; procjena oštećenosti; bioindikacijske točke; četinjače; listače

nije evidentirano