hrvatski

Doprinos istraživanju graničnih uvjeta brušenja

Težnja ka sve većoj proizvodnosti postupka brušenja, neželjeno može dovesti do prekoračenja graničnih uvjeta brušenja i neispravnog brušenja. Kao posljedica javljaju se pogreške brušenja u površinskom sloju brušene površine. U radu je istraživana ovisnost intenziteta spaljivanja brušene površine i ostalih pogrešaka brušenja o vrijednostima reduciranog učina brušenja, Qbr , odnosno proizvodnosti. Intenzitet spaljivanja brušene površine određivan je intervalom svjetloće površine, koji ima donju i gornju granicu izraženu u pixelima, a mjerenja su se provodila na uređaju za analizu slike LECO2001. Rezultati istraživanja su pokazali da kod brušenja s malim vrijednostima Qbr, interval svjetloće ima visoke granične vrijednosti. Povećanjem vrijednosti reduciranog učina brušenja svi uzorci materijala se jače spaljuju, imaju tamniju boju površine i niske granične vrijednosti intervala svjetloće. Pored toga nastaju i ostale pogreške brušenja kao što su promjena tvrdoće i mikrostrukture podpovršinskog sloja brušene površine, pa i toplinske napukline. Time je potvrđena pretpostavka da postoji značajna korelacija između intenziteta spaljivanja brušene površine i ostalih pogrešaka brušenja. Uz navedenu pretpostavku, početak jačeg spaljivanja brušene površine odgovara graničnim uvjetima brušenja i može biti nagovještaj daljnjeg neispravnog brušenja, a vrijednost ostvarenog reduciranog učina brušenja predstavlja granični reducirani učin brušenja kod kojeg je kvaliteta brušene površine još zadovoljavajuća. U radu se preporuča da se kao parametar za određivanje početka jačeg spaljivanja usvoji granična svjetloća brušene površine, SVg-br , što se u dosadašnjim istraživanjima nije koristilo. Rezultati istraživanja su pokazali da je kod sva četiri izabrana uzorka materijala SVg-br=100 pixela. Prema tome, ako se brušenjem izabranih uzoraka materijala, uz navedene uvjete brušenja i obrade rezne površine brusa, oštrim brusom i odabranom vrijednošću reduciranog učina brušenja dobije vrijednost donje granice intervala svjetloće SVd ispod vrijednosti SVg-br, spaljivanje brušene površine je jače, javljaju se pogreške brušenja, postupak brušenja je neispravan, a vrijednost reduciranog učina brušenja je veća od graničnog reduciranog učina brušenja. U radu je za svaki izabrani uzorak materijala data ovisnost SVd = f(Ns, vo, ap ), na osnovu koje je moguć pravilan izbor vrijednosti tih parametara. Prema vrijednosti SVd i SVg-br=100 pixela, određene su vrijednosti graničnog reduciranog učina brušenja pojedinog brušenog uzorka materijala. U radu je potvrđeno da je nemoguće odrediti jedinstvenu vrijednost graničnog reduciranog učina brušenja, jer ovisi o nizu utjecajnih faktora brušenja. Daljnja istraživanja su pokazala da vrijednost parametra SVg-br za izabrane uzorke materijale i kod promjenjenih uvjeta brušenja, promjenjenih uvjeta obrade rezne površine brusa ili izbora brusa, može imati vrijednost 100 pixela. Glede toga, granična svjetloća brušene površine SVg-br , pogodan je parametar za određivanje vrijednosti graničnog reduciranog učina brušenja i brusivosti uzoraka materijala, jer materijal uzorka koji ima veću vrijednost graničnog reduciranog učina brušenja ima veću brusivost. Rezultati istraživanja su također pokazali da bi se ovakav način određivanja graničnih uvjeta brušenja, pomoću intenziteta spaljivanja površine, mogao koristiti i kao metoda za nadzor i dijagnostiku procesa brušenja.

brušenje;proizvodnost;intenzitet spaljivanja;svjetloća površine;granična svjetloća brušene površine

nije evidentirano