engleski

Folk medicine of Dobroslav Bozic

Usljed nedostupnosti i nedostatka liječnika, zatim različitih gospodarskih faktora, narod je u Bosni i Hercegovini gotovo sve do kraja 19. stoljeća tražio pomoć u liječenju od seoskih narodnih liječnika, baba vračara, svećenika i dr. Me~u njima su se isticali kao jedni od najučenijih ljudi u to doba, svećenici, najčešće franjevci. Franjevci su sabirali stoljetna narcdna iskustava i bilježili ih u obliku zbirki recepa¬ta za pripravu lijekova koje se nazivaju "Ijekaruše". Tradicija narodne medicine se stoljećima održavala u tim rukopisima koji su osim recepata često sadržavali različite higijenske, dijetetske i ostale praktične domaćinske savjete. Ljekaruše su značajne za etnografsko i filološko proučavanje a imaju i povijesno-medicinski odnosno farmaceutski značaj, jer se u njima oslikava tradicija narodne medicine. One su zanimljiv izvor podataka o liječenju onim biljkama koje su danas zane¬marene ili nepoznate u službenoj medicini, a koja posjeduju ljekovita svojstva. Ovdje po prvi put objevljujemo ljekarušu fra Dobroslava Božića iz 1878. godine pod naslovom "Baba potopuša iz 1878.g." Božić je koristio više izvora za svoju Ijekarušu što se vidi iz brojnih jezičnih nedosljednosti te povrernenog korištenja latinskih, talijanskih i njemačkih izraza. U ljekaruši se nalazi oko 170 recepata za različite bolesti , odnosno simptome, koje su najčešće bile vezane za svakodnevicu npr. menstrualne tegobe i stanje pri poro~aju i dojenju, ozljede i gnojne rane. krva¬renja, groznica, kašalj, probavne poteškoće, bolest grla i zuba i sl. Pored bolesti (simptoma) opisane su i ljekovite biljke, sastojci životinjskog i mineralnog pori¬jekla, te različite tvari koje su se koristile kao pomoćne tvari.

folk-medicine; priests; recipes

nije evidentirano