hrvatski

(Ne)poćudnost kao književnopovijesna konstanta i kriterij (primjeri iz domaće kritike 1914.-1940.)

SAŽETAK: Pitanje podobnosti ili pogodnosti nekog autora ili osobe uopće u povijesti hrvatske književnosti i kulture izrazito je važno a time i prijeporno, s obzirom na povijesna previranja, političke i ideološke mijene u prostoru i prostorima kojima su Hrvatska odnosno hrvatsko područje - pogotovu u posljednih stoljeće i pol - pripadali. Međutim, domaća književna povijest i uopće znanost o književnosti počele su se življe tom problematikom baviti tek prije neko desetljeće, kad su se poticaji za pisanje ili izjašnjavanje na tu temu u znatnoj mjeri umnožili i u inozemnim publikacijama i na stranim skupovima. Autorica izabire primjere osoba koje su - djelujući u razdoblju između svjetskih ratova kao istaknuti kulturni i književni pregaoci - bile iz raznih ideoloških ali i privatnih, interesnih razloga držane nepogodnima pa u povijestima domaće književnosti uglavnom su (pogotovu do 90-ih godina XX. st.) prešućivane i marginalizirane. Među tim su osobama: J. Horvat(h), V. Krišković, I. Hergešić, A. Haler, Lj. Maraković, I. Kozarčanin, I. Krnic i I. M. Petrović. Autoričin prilog stoji na tragu istraživanja prezentirana u njezinoj knjizi "Posrednici engleske književnosti u hrvatskoj književnoj kritici 1914.-1940." (HFD, Zagreb, 2003.) ABSTRACT: The question of the appropriateness, suitability or eligibility of an author or person in general in the history of Croatian literature and culture is expremely important and thus debatable in regard to historical turmoil, political and ideological changes in the space and spaces to which Croatia belonged, particularly during the last century and a half. However, Croatian literary history, and literary science in general, started dealing with these issues more vigorously only several decades ago, when incentives for writing or making statements about the subject began to significantly multiply in foreign publications and in foreign conferences. As an example of people who, by working in the period between the world wars and making efforts in eminent cultural and literary fields, were not discussed and were mostly marginalized (especially up to the 1990s), the author Peričić chooses those who, through the history of Croatian literarure, for ideological reasons or personal interests, had a reputation of being unsuitable. They are J. Horvat(h), V. Krišković, I. Hergešić, A. Haler, Lj. Maraković, I. Kozarčanin, I. Krnic and I. M. Petrović. The autor's work is on the trail of the research presented in her book "Posrednici engleske književnosti u hrvatskoj književnoj kritici 1914.-1940." (Mediators of English Literature in Croatian Literary Criticism 1914-1940 ; HFD, Zagreb, 2003).

nepodobnost autora; marginalizacija; politika; ideologija; književna proizvodnja; književna kritika; Hrvatska; 20. st.

Komparativna književnost ; Comparative Literature