hrvatski

Istra XX. stoljeća: promjene identiteta (nacionalni sukobi i tolerancija)

Istra je u razdoblju od stotinjak godina prošla kroz brojne i snažne procese društveno – političkih i gospodarskih mijena koje su dakako utjecale na promjene sastavnice njenoga identiteta. Problem je prepoznati taj identitet ili možda identitete. Konačno oni se čine višeznačnim i eteričnim, skoro neuhvatljivim. Problem je samo koliko su žitelji s toga prostora, prošli a i ovi sadašnji, svjesni toga identiteta i, ne manje važno, poklapa li se on s njihovim htijenjima. Da li je Istra to što oni misle da jest, ili je ona nešto posve drugo, što im stalno izmiče i mijenja? Naravno, prve su asocijacije o identitetu nekog prostora, jezik, nacija, a tek onda kultura, društvena organizacija itd. Mi ćemo pratiti promjene identiteta na cijelom prostoru Istre ali iz kuta međunacionalnih sučeljavanja, doticaja i suživota. Stanovništvo je Istre samo u 20. st. živjelo u četiri države: Austro-Ugarskoj, Kraljevini Italiji, SFR Jugoslaviji te Hrvatskoj i Sloveniji, ne računajući kratko razdoblje 1943.-1945. kada kao Operativna zona Sjevernojadransko primorje ulazi u sklop Trećeg Reicha. Sve ove političke mijene snažno će utjecati na međunacionalne odnose, posebice u pitanjima prava nacionalnih manjina. Povijesne će okolnosti diktirati njihove sukobe ali isto tako i potrebu suživota. Stalni porast pučanstva u razdoblju prve dekade 20. stoljeća nije bio usklađen s postojećim stupnjem privrednog razvoja. U takvom okruženju odvijaju se procesi integracije hrvatske i talijanske nacije. Istra je tijekom 20. stoljeća postala mjesto dodira različitih naroda, jezika, kultura, vjera i običaja. Sunce i temperament Mediterana, oblaci i mirnoća Mitteleurope ali i zrnce nepredvidljivosti i strastvenosti Balkana. S dolaskom Italije, sve se mijenja. Istra mora podnijeti temeljito prestrukturiranje gospodarstva ali i društvenih struktura (iseljavanje Hrvata i Slovenaca te doseljavanje Talijana), a s dolaskom fašizma na vlast i način političkog i društvenog ophođenja. Istra i pored svih nastojanja čelnih ljudi fašističke administracije ne uspijeva izaći iz društvene i gospodarske krize. Ujedno je to i vrijeme diskontinuiteta integracije hrvatske nacije, koja je zaustavljena nesmiljenim nasiljem fašističkog režima. U dramatičnim geopolitičkim ali i društvenim mijenama druge polovice 20. stoljeća Istra će po drugi put doživjeti odlazak stanovništva, depopulaciju bez epidemija, kakve je poznavala od srednjeg vijeka pa sve do kraja prve polovice 19. stoljeća. Novo stanovništvo pridošlo sa sela nakon II. svjetskog rata (ne samo iz Istre već iz svih dijelova jugoslavenske federacije) nije se moglo brzo socijalizirati a pogotovu ne nastaviti na nekadašnju kulturnu tradiciju. Koji su povijesni mehanizmi nacionalnih sukoba i tolerancije Hrvata, Talijana i Slovenaca? Odgovor treba tražiti u gospodarskim i socijalnim činiteljima. Istra u tom smislu može biti model stalnih i brzih mijena, model promjenjivosti identiteta.

Identitet; Istra; Povijest

nije evidentirano