hrvatski

Dubrovnik i Poljska : o kulturnim vezama hrvatskog juga i Poljske do XIX. stoljeća

Autor u svom radu obrađuje dugi vremenski raspon kulturnih veza hrvatskog juga s Dubrovnikom kao ključnim kulturnim čimbenikom, i Poljske, sve od prvih početaka do razdoblja XIX. stoljeća. Pripadnost istom kulturnom, a ponekad i političkom krugu imale su za posljedicu konstantu kulturnih poveznica. Pronalazak kaleža u Kilecama koji potječe iz dubrovačkih zlatarskih radionica, pa sve do uspostavljanja tipoloških veza "Jadwigina raspela" sa skupinom gotičkih raspela iz XIV. stoljeća duž jadranske obale, kao i brojni drugi dodiri izova su potvrđivali osnovnu tezu ovog rada o konstanti tih kulturnih donosa. Buduća stoljeća, XVI. i posebno XVII. stoljeće okarakterizirala je nazočnost hrvatskih intelektualaca u Poljskoj, a Ivan Gundulić sa svojim djelom "Osman", kao i brojni hrvatski umjetnici nastavili su u uzlaznoj putanji ovaj proces. XVIII. stoljeće bilo je osobito plodonosno u kulturnim dodirima, da bi XIX. stoljeće nestankom Kraljevine Poljske i Dubrovačke Republike te kulturne veze svelo na osobne vaninstitucionalne dodire. Dubrovčanin - pravnik Baltazar Bogišić u svojoj grafičkoj zbirci sabrao je ugledna poljska likovna imena, a knez Aleksander Poniński, poznati kolekcionar bio je vlasnikom otočića Dakse ispred Dubrovnika. Od njegovog uređenja imanja na tom otočiću je ostala jedna slika koju možemo pripisati poljskom provincijalnom barolu. Mala, ali intelektualno vrlo snažno dubrovačka kulturna sredina XIX. stoljeća njegovala je intenzivne simpatije prema poljskoj kulturi, a to se u narednom XX. stoljeću poglavito osjetilo u pogledu razvoja glazbe i nazočnosti Tadeusza Sygietyńskog i Ludomira Michała Rogowskog.

Dubrovačka Republika; Poljska; kulturne veze;

nije evidentirano