hrvatski

Kostanjevica i Topusko: Položaj samostana u životu plemićkog roda Babonića krajem 13. i početkom 14. stoljeća

Krajem 13. i početkom 14. stoljeća plemićki je rod Babonića došao do vrhunca svoje političke i ekonomske moći, te je postao jedan od vodećih rodova srednjovjekovne Slavonije. Kako je religioznost imala važnu ulogu u životu srednjovjekovnog čovjeka, tako su i pojedina crkvena središta imala značajnu ulogu i položaj u životu čitavog plemićkog roda. Babonićima su dva samostana imala tu ulogu: opatija Blažene Djevice Marije u Topuskom i cistercitski samostan u Kostajevici na Krki. U radu će se analizirati odnos pojedinih članova plemićkog rada Babonićima prema samostanu u Kostanjevici, smještenom na granici Ugarsko-hrvatskog kraljevstva, ali i na granici interesne domene i posjeda roda Babonića. S druge strane, opatija u Topuskom bila je blizu grada Steničnjaka, onodobne glavne utvrde Babonića. Rubni smještaj jedne i centralni smještaj druge uzrokovali su različiti odnos roda prema njima, ali ipak su redovnici i jednog i drugog samostana uživali veliko povjerenje članova roda koji su ih oni obilato darovali. U radu će se kronološki i komparativno prikazati okolnosti pojedinih darovnica, ali i posljedice koje su iz njih proizašle.

Kostanjevica na Krki; Topusko; Babonići; cisterciti; samostan; plemstvo; srednji vijek

nije evidentirano