hrvatski

Fizika u hrvatskim pučkim školama sredinom XIX. stoljeća

Ovaj je rad naumljen kao doprinos razumijevanju razvoja fizike kao elementa opće kulture hrvatskoga društva, potaknut gledištem da se suvremeno društvo ne može pravo razumjeti bez obraćanja pozornosti na fiziku kao element materijalne i duhovne kulture te da današnji položaj i ulogu fizike u društvu pak nije moguće pravo razumjeti bez povijesne analize. U radu je prikazan pokušaj procjene položaja fizike kao sastojka izobrazbe u javnim katoličkim pučkim školama kraljevinâ Hrvatske i Slavonije krajem apsolutizma, tijekom kojeg je hrvatskim školstvom upravljalo bečko Ministarstvo bogoštovlja i nastave. Tadašnji je status fizike odabran kao »početni«, budući da su s prestankom apsolutizma brigu o organiziranju hrvatskoga školstva i upravljanju njime preuzele hrvatske zakonodavne i izvršne vlasti. Stoga prikaz te pozicije fizike može poslužiti kao ishodište razmatranja i procjenjivanja promjena koje su uslijedile i koje su naposljetku dovele do sadašnjega stanja. Procjena položaja fizike je izvedena na temelju raščlambe bitnih sastavnica sustava osnovnoga školstva, u kojima se zrcali status svakog u njega uključenoga elementa izobrazbe: a) ustroja i ciljeva pučke škole (definiranih naredbom Systema scholarum elementarium od 1845. i naredbama iz doba apsolutizma) ; b) nastavnoga plana i programa (za četverorazredne »glavne« pučke škole propisanog 1855., a za »trivijalne« ili niže pučke škole 1858.) ; c) propisanih udžbenika (tri »slovničke čitanke« pripremljene i uvedene u hrvatske škole u razdoblju od 1851. do 1862.) te d) izobrazbe učitelja (definirane naredbama o ustroju »preparandija« ili učiteljskih škola od 1853. i 1857. te nastavnim planom i programom od 1860.). Potanko je raspravljen utjecaj značajki svake od tih sastavnica na položaj fizike u pučkoj školi. Iz rasprave slijedi da je povoljan utjecaj koji je na položaj fizike imao nastavni program za glavne pučke škole, a kojim je bilo predviđeno prilično opsežno, ali dobi učenika primjereno gradivo iz fizike, bio u velikoj mjeri prigušen nedovoljnom izobrazbom učitelja te ustrojem škole, napose podjelom škola na glavne i trivijalne i stavom da »stvarna nastava« (početno upoznavanje s odabranim temama iz povijesti i prirodoslovlja) ne treba činiti zasebni nastavni predmet, već treba biti uključena u »nastavu u jeziku«.

Banska Hrvatska; XIX. stoljeće; pučke škole; fizika

nije evidentirano