hrvatski

Cisterci i Čuntić 1211. godine

Selo Čuntić jedno je od najstarijih naselja smješteno na središnjem prostoru današnje Banovine. Po prvi puta se spominje 1211. godine pod imenom Čultić (Chvltych) i to kao posjed koji je tadašnji ugarsko-hrvatski kralj Andrija II. darovao novoosnovanom cistercitskom samostanu u Topuskom. Sam zapis o tim povijesnim događajima sačuvan je u „Knjizi povlasticama samostana Svete Marije u Topuskom“ (Liber privilegiorum monast. B. V. Mariae de Toplica) koja se danas čuva u Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu, unutar fonda „Protocola varia“. Unatoč tome, današnje naselje Čuntić vrlo je vjerojatno postojalo i ranije te je bilo sastavni dio vlastelinstva hrvatskog hercega u Gori, od kojega je dijelove kralja Andrija II. darovao topuskim cistercitima. U radu će se nastojati značenje Čuntića unutar vlastelinstva hrvatskog hercega u srednjovjekovnoj županiji Gori, te kontekstualizirati prvi spomen Čuntića u okviru dolaska cistercita u Topusko i formiranja njihovog vlastelinstva. Posebna će se pozornost posvetiti značenju Čunitća i okolnih naselja u gospodarskom životu cistercitske opatije Blažene Djevice Marije u Topuskom, kao i društvenim skupinama koje su na prostoru današnje Banovine živjele početkom 13. stoljeća, tj. u vrijeme prvog spominjanja današnjeg Čuntića.

Cisterciti; Čuntić; kralj Andrija II.; srednji vijek; Topusko

izvorni znanstveni rad