hrvatski

Prethodna istraga u kaznenom postupku

Autor za objekt rada postavlja pravni institut prethodne istrage u kanonskome kaznenom postupku. U Zakoniku kanonskog prava iz 1983. odredbe o kaznenom postupku (kann. 1717-1731), za razliku od odredbi Zakonika kanonskoga prava iz 1917. (kann. 1933-1959), pojednostavljene su, terminološki su precizne, stavljaju veći naglasak na osjećaj razumijevanja prema indiciranom subjektu kažnjivog djela i prema zaštiti njegovih prava (usp. kann. 1724, § 2, 1725, 1727-1728). Kanonski kazneni postupak ne predstavlja autonomni ogranak procesnog prava, nego poštujući neke posebnosti, slijedi nacrt sudskog parničnog postupka i nadahnjuje se na još očitiji način općim orijentacijskim načelima zakonodavnog ponašanja Crkve u toj materiji. Kazneni postupak, prema odredbama ZKP-1983., ima tri poglavlja: 1) Prethodna istraga (kann. 1717-1719) ; 2) Odvijanje postupka (kann. 1720-1728) ; 3) Tužba za nadoknadu štete (kann. 1729-1731). Zakonodavac u kann. 1717-1719 određuje početak, uvjete, ciljeve, odvijanje prethodne istrage te moguće odluke ordinarija po zaključenju prethodne istrage. Prethodna istraga je zasebni pravni institut, zajednički sudskom i upravnom postupku. Prethodna istraga u kaznenom postupku predstavlja trenutak razboritosti i odgovornosti ponajprije ordinarija, koji je zaprimio obavijest o kažnjivom djelu, ali i svih drugih osoba koje su uključene u prethodnu istragu. Odredbe koje uređuju postupanje kod prethodne istrage u suštini su iste u Zakoniku latinske Crkve (kann. 1717- 1731) i u Zakoniku kanona istočnih Crkava (kann. 1468-1470).

Zakonik kanonskog prava iz 1983., kažnjivo djelo, kaznene mjere, kazneni postupak, prethodna istraga, odvijanje prethodne istrage

nije evidentirano