hrvatski

Uloga riječnog prijevoza u distribuciji građevinskog materijala u južnoj Panoniji

Riječni prijevoz je imao važnu ulogu u trgovini u južnom dijelu Panonije u željeznom i brončanom dobu. Njegova važnost se nastavila i nakon uključenja tog prostora u rimsku državu. Antički literarni izvori (posebice Strabon) donose podatke o plovidbi panonskim rijekama. U rimskom razdoblju riječni prijevoz je na ovom području dobio na značenju kroz nove aspekte. Novi oblik naselja pojavio se s rimskom civilizacijom. Nastanak i razvoj gradova u južnoj Panoniji uzrokovao je pojavu novih građevinskih materijala i tehnika. Upotreba novih materijala je značajno utjecala na riječni promet. Graditelji u novim gradovima i manjim naseljima trebali su velike količine kamena i opeke. U nekim slučajevima ti su materijali morali biti dopremani iz udaljenih kamenoloma i ciglana. Kameni blokovi i opeke bili su teški i nezgrapni tereti, nepogodni za prijevoz kopnom. Na početku, glavne teškoće bile su neadekvatna mreža cesta i tehnička ograničenja cestovnog prijevoza (sanjke i kola vučena konjima i volovima). U usporedbi s tim riječni je prijevoz bio mnogo efikasniji, a samim tim i isplativiji. VOdeni putovi su postali glavne prometnice za prijevoz građevinskog materijala na veće udaljenosti. Najvažnije rijeke za prijevoz kamena i opeke bile su Sava, Drava i Dunav. Manje rijeke su također imale važnu ulogu u toj djelatnosti. U svim pogledima, prijevoz građevinskog materijala rijekama bio je važan i dobro organiziran dio rimskih građevinskih pothvata. Arheološki dokazi u južnom dijelu rimske Panonije svjedoče o tim djelatnostima i zahvatima. U ovom izlaganju bit će predstavljena dosadašnja saznanja o međusobnom odnosu lokacija gdje su se građevinski materijali dobivali ili proizvodili, riječnog prijevoza i mjesta njihove konačne upotrebe.

Panonija; riječni transport; građevinski materijal

Engleski prijevod str. 174.