hrvatski

Spalatum – ager Salonitanus? Prilog tumačenju pravno-posjedovnoga položaja priobalja Splitskoga poluotoka u preddioklecijanskome razdoblju

U prilogu se tumači pojava toponima Spalatum na jugozapadnoj obali današnjega Splitskog poluotoka. Preddioklecijansko ime, nastalo neovisno o carskoj palači kao imenodavcu, etimološki je vezano uz vrijeme prvotne dodjele poluotoka salonitanskim kolonistima kada je on premjeren i razdijeljen u centurije. Isključiva uporaba toga toponima za ovo područje objašnjava se pravilima rimske agrimenzorske prakse. Posebna pozornost posvećena je reguliranju limitacije u slučajevima kada je lokalna topografija uzrokovala sraz između zadanosti terena i načela pravilnoga premjeravanja zemlje. Iz regularne limitacije i dodjele zemljišta iz tehničkih su razloga ispuštane dvije kategorije zemljišta: ono koje se zbog vlastite topografije nije moglo uobličiti u pravilnu centuriju i ono koje je bilo nekvalitetno. Obje kategorije ulazile su u takozvani ius subsecivorum. U spomenutome se smislu centurije na kojima je konstruirana Dioklecijanova palača sasvim primjereno uklapaju u subseciva. Takva zemljišta kontinuirano su ostajala u državnome vlasništvu. Nastoji se dokazati da je za gradnju carske rezidencije odabrana lokacija koja je od početka potpadala pod ius subsecivorum, tj. bila je državno (poslije carsko) zemljište. Njegova separatnost u tome smislu zasigurno je determinirala pridijeljen mu toponim Palatum (Spalatum), diferencijalno ga određujući spram susjednih predijalnih toponima na posjedima u privatnome vlasništvu.

Splitski poluotok; antika; kasna antika; Dioklecijanova palača; toponimija; agrimenzori; posjedovno pravo

nije evidentirano