hrvatski

SIMPTOMATSKE NESIGNIFIKANTNE STENOZE KAROTIDA

U studiju smo uključili 140 bolesnika liječenih od ishemičkog moždanog udara u Klinici za neurologiju 1999. godine. Studija je uključivala bolesnike s moždanim udarom u kojih je utvrdena stenoza karotidne arterije izmedu 40% i 75%. Svim bolesnicima učinili smo: neurološki pregled, kompjuteriziranu tomografiju mozga (CT), kolor dopler karotidnih arterija (CDFI) i transkranijski dopler (TCD). Rizične čimbenike procijenili smo na temelju lipidograma, glukoze u krvi, prisustva hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti. Bilo je 121 ženskih (31%) i 26 muških bolesnika (69%), sa srednjom životnom dobi od 67, 8 godina. Najčešći rizični čimbenik bila je hipertenzija (84%) i dijabetes melitus (28%). Stenoza lijeve, desne ili obje karotide nadena je u 38 bolesnika (27%). Nesignifikantna stenoza lijeve karotide nađena je u 15 (11%), desne u 9 (6%), a 14 bolesnika (10%) imalo je stenozu obje karotide.Neurološkim pregledom, utvrdeno je da je u bolesnika sa stenozom lijeve karotide, 46% imalo desnostranu, a 46% lijevostranu hemiparezu. Slično je bilo i u bolesnika s desnostranom stenozom. U skupini bolesnika sa stenozom obje karotide, 50% je imalo desnostranu hemiparezu, 21% lijevostranu, 21% vrtoglavicu, a 14% znakove demencije. Bolesnici koji su imali jednaku stenozu obje karotide, desnostrana hemipareza je nadena u 75% bolesnika. Polovica je bolesnika s predominantnom stenozom lijeve karotide u 50% slučajeva imala znakove demencije, 25% je imalo vrtoglavicu, a lijevostrana pareza je nadena u 25% bolesnika. Bolesnici s predominantnom stenozom desne karotide u 100% slučajeva imali su deficit na desnoj strani. CT mozga je u 42% slučajeva pokazao teritorijalnu ishemiju, 34%je imalo multiple lezije, dok su znakovi periventrikularne hipoperfuzije bili prisutni u 23% bolesnika.

moždani udar; nesignifikantne stenoze karotidnih arterija; kolor dopler

nije evidentirano