hrvatski

Kineziološke kompetencije učitelja primarnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj

Problematika stvaranja adekvatnih kurikula učiteljskih studija predstavlja vrlo aktualnu temu posljednjih nekoliko godina. Ova doktorska disertacija svojim rezultatima doprinosi cjelokupnom kvalitetnom razumijevanju i interpretaciji stanja generičkih i predmetno - specifičnih kinezioloških kompetencija učitelja u primarnoj edukaciji s namjerom unapređenja studijskih programa te uspostavljanjem kvalitetnijeg osposobljavanja studenata za njihov rad u primarnom obrazovanju. Predmet su istraživanja ove doktorske disertacije kompetencije učitelja primarnoga obrazovanja u Republici Hrvatskoj, kao i kompetencije studenata koji studiraju na učiteljskim studijima na svih šest različitih visokih učilišta, što kao posljedicu ima različite studijske programe na nacionalnoj razini s obzirom na autonomiju akademskih institucija. Cilj istraživanja jest putem samoprocjene vlastitih kompetencija dijagnosticirati kineziološke kompetencije studenata i učitelja primarnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj kroz prizmu vrijednosnih orijentacija te utvrditi postoje li razlike među njima u stavovima o usvojenosti generičkih i predmetno - specifičnih kompetencijama za rad u tjelesno i zdravstvenom odgojno - obrazovnom području. Također se želi utvrditi moguće razlike između studenata i učitelja primarnog obrazovanja u strukturi latentnog prostora, generičkih i predmetno - specifičnih kompetencija prema razini važnosti kojom ispitanici ocjenjuju kompetencije. Uzorak ispitanika sastojao se od studenata učiteljskih studija u Republici Hrvatskoj koji su bili apsolventi te u završnoj godini studija uz uvjet da su položili ispite iz kinezioloških kolegija. Istraživanje je provedeno na ovim sveučilištima: Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Splitu, Sveučilište Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 398 studenata, odnosno 93, 20 % ukupne populacije koji su u tom trenutku zadovoljavali uvjete istraživanja. Učitelji su predstavljali drugu skupinu ispitanika, također područja Republike Hrvatske. Ukupno je sudjelovalo 1804 učitelja što predstavlja 15, 52 % ukupnog broja svih učitelja (N = 11622) zaposlenih u državnim školama Republike Hrvatske. Ukupan uzorak ispitanika obiju istraživačkih skupina, studenata i učitelja, iznosio je 2202 ispitanika. Kineziološke kompetencije za rad učitelja primarnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj procijenjene su indirektnim mjerenjem s pomoću kompozitnog mjernog instrumenta, upitnikom Međunarodne studije Kompetentnost na području tjelesne i zdravstvene kulture (Kovač, Sloan, i Starc, 2008 ; Tul, Leskošek, Jurak i Kovač, 2015). Ispitanici su za svaku svoju tvrdnju dali tri odgovora na skali Likertovog tipa od četiri stupnja (1 – beznačajno/nisam uopće osposobljen, 2 – nije dovoljno značajno/nisam dovoljno osposobljen, 3 – značajno/jesam osposobljen i najviša razina, 4 – iznimno značajno/vrlo sam osposobljen). Odgovori su se odnosili na: važnost koju oni pripisuju određenoj kompetenciji, na svoju razinu usvojenosti određene kompetencije te na razini svoje željene usvojenosti određene kompetencije. Anonimni trodjelni upitnik sastoji se od 98 čestica. Prvi dio upitnika odnosi se na općenite demografske podatke (21 čestica). Drugi dio upitnika sastoji se od 36 čestica koje se odnose na generičke kompetencije (108 varijabli), dok se treći dio odnosi na predmetno - specifične kompetencije te sadrži 40 čestica (123 varijable). Ukupni broj varijabli ovog istraživanja jest 252. Dobiveni podatci obrađeni su deskriptivnom statistikom za prikaz centralnih i disperzivnih parametara. Normalnost distribucije testirana je Kolmogorov- Smirnovljevim testom i utvrđene su metrijske karakteristike upitnika. Za potvrdu postavljenih istraživačkih hipoteza korištene su statističke neparametrijske metode: Wilcoxonov i Mann - Whitneyev U test, dok se od parametrijskih statističkih metoda koristila Faktorska analiza i Kanonička diskriminativna analiza. Rezultati su pokazali statistički značajne razlike između procjene razine usvojenosti i željene razine usvojenosti unutar svih generičkih kompetencija na cjelokupnom uzorku, kao i na subuzorcima studenata i subuzorku učitelja odvojeno. Statistički značajne razlike utvrđene su i između procjene razine usvojenosti i željene razine usvojenosti unutar svih predmetno - specifičnim kompetencija kako na cjelokupnom uzorku, tako i na subuzorcima studenata i učitelja odvojeno te se time prihvatila prva afirmativno postavljena istraživačka hipoteza: postoje razlike između usvojenosti i željene usvojenosti kompetencija na cjelokupnom uzorku kao i na subuzorcima zasebno. Nadalje, utvrđene su statistički značajne razlike između studenata i učitelja na ⅓ generičkih kompetencija u kojima su ispitanici trebali procijeniti svoju razinu usvojenosti kompetencija čime je djelomično prihvaćena druga istraživačka hipoteza: učitelji i studenti ne pripadaju istoj populaciji prema stavovima o generičkim usvojenim kompetencijama za izvođenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture u primarnom obrazovanju. Rezultati su pokazali statistički značajne razlike između studenata i učitelja u čak ¾ predmetno - specifičnih kompetencija u kojima su ispitanici trebali procijeniti svoju razinu usvojenosti kompetencija te je to dovelo također do djelomičnog prihvaćanja treće istraživačka hipoteze: učitelji i studenti ne pripadaju istoj populaciji prema stavovima o predmetno - specifičnim usvojenim kompetencijama za izvođenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture u primarnom obrazovanju. Faktorskom analizom definiran je latentni prostor generičkih i predmetno specifičnih kompetencija prema razinama važnosti koju su ispitanici utvrdili za određene kompetencije. Utvrđeno je pet faktora koji opisuju latentni prostor generičkih kompetencija prema važnosti koju ispitanici pripisuju određenim kompetencijama: (F1) Metodički aspekti rada, (F2) Vođenje projekata i znanstveno – istraživački rad, (F3) Društveno odgovorno ponašanje, (F4) Upravljanje nastavnim procesom, (F5) Odgojno – obrazovna legislativa. Također je utvrđeno pet faktora koji opisuju latentni prostor predmetno – specifičnih kompetencija prema važnosti koju ispitanici pripisuju određenim kompetencijama: (F1) Specijalne pedagoške kompetencije i značaj kinezioloških aktivnosti, (F2) Društveni značaj, (F3) Specijalne metodičke kompetencije, (F4) Kompetencije praktične izvedbe, (F5) Antropološke kompetencije. nadalje, diskriminativnom analizom utvrđeno je postojanje statistički značajnih razlika između mišljenja studenata i učitelja unutar tri od pet faktora unutar latentne strukture generičkih kompetencija te u čak četiri od pet izlučenih faktora unutar latentne dimenzije predmetno - specifičnih kinezioloških kompetencija prema važnosti koju ispitanici pripisuju određenoj kompetenciji te je time potvrđena četvrta afirmativna istraživačka hipoteza: postoji statistički značajna razlika između učitelja i studenata u strukturi latentnih dimenzija kompetencija prema razini važnosti za izvođenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture u primarnom obrazovanju. Provedbom istraživanja postavljeni su kvalitetni temelji za redefiniranje kinezioloških kompetencija za rad u tjelesno - zdravstvenom odgojno - obrazovnom području u nastavi u primarnom obrazovanju te se mogu uspostaviti smjernice za korekcije postojećih studijskih programa za edukaciju studenata učiteljskih studija kao i postojećih programa cjeloživotnoga učenja.

cjeloživotno učenje ; generičke kineziološke kompetencije ; predmetno - specifične kineziološke kompetencije ; studijski programi ; studenti učiteljskih studija ; tjelesno - zdravstveno odgojno - obrazovno područje.

nije evidentirano