hrvatski

Antikonzumerizam kao posljednja faza konzumerizma

Rad se bavi sociološkom i kulturološkom analizom temeljnih obilježja konzumerističke kulture te antikonzumerističkim kritikama i pokretima koji ju pokušavaju osporiti, a osnovni mu je cilj utvrditi u kojoj mjeri antikonzumerističke kritike i pokreti predstavljaju stvarnu i ostvarivu alternativu konzumerizmu. U prvome se dijelu rada analiziraju različita značenja pojma konzumerizam te faze kroz koje je konzumerizam prošao u svojem dosadašnjem razvoju u razvijenim zapadnim zemljama, a koje vrhunac doživljavaju u današnjoj fazi hiperkonzumerističkog društva. U tomu se smislu konzumerizam definira kao ideologija čiji je neodvojivi dio identitetska funkcija potrošnje i koja sve ljudske i društvene odnose želi komodificirati i svesti na tržišnu razmjenu. Zatim se navode i objašnjavaju različite vrste kritika i diskursa koje nastoje uputiti na štetnost konzumerizma za društveno blagostanje i individualnu sreću i ispunjenje kao i nedostatci tih kritika i diskursa. Na kraju se rada upućuje na paradoksalno obilježje antikonzumerističkih diskursa i aktivnosti, odnosno na to da mnogi od njih potvrđuju temeljne postavke konzumerizma tragajući za autentičnom potrošnjom i romantizirajući sâm čin potrošnje. Temeljem toga može se reći da je antikonzumerizam u osnovi bezopasan za konzumerističku kulturu jer ne dovodi u pitanje njezine najvažnije postavke. Stoga se na kraju rada i zaključuje da danas svaki antikonzumerizam nužno postaje individualizirani konzumerizam. Pri tome autor upućuje i na to da ne treba precjenjivati identitetsku ulogu potrošnje te zanemariti druge i dalje važne izvore identiteta (klasne, rodne, rasne, etničke itd.), odnosno da se globalizirani kapitalizam ne oslanja isključivo na ulogu potrošnje i konzumerističke ideologije u pokušaju stvaranja kompatibilnosti između kulture i socijalne strukture.

konzumerizam, antikonzumerizam, postmoderna kultura, antikonzumeristički pokreti, pokret pravedne trgovine

nije evidentirano