hrvatski

Migracije i etnokulturni identitet podunavskih Hrvata Bunjevaca u Hrvatskoj

Podrijetlu Bunjevaca, njihovoj užoj postojbini, migracijama te procesima etnogeneze i oblikovanja njihova identiteta u novim sredinama poklanjalo se dosta prostora u znanstvenim raspravama. Većina znanstvenika suglasna je da je postojbina Bunjevaca prije velikih migracija od 16.-17. stoljeća obuhvaćala kopnene dijelove Dalmacije, zapadnu Bosnu i Hercegovinu. Najbrojnija skupina Hrvata Bunjevaca danas živi u Vojvodini, sjevernom dijelu Srbije, dok su druge skupine prisutne u Mađarskoj, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini s različitim stupnjem očuvanosti bunjevačkog subetničkog identiteta. Uz Bunjevce koji se u nacionalnom smislu osjećaju Hrvatima u Srbiji postoji zasebna zajednica Bunjevaca koja od 2003. godine ima priznat status nacionalne manjine te uz podršku državnih tijela gradi vlastitu manjinsku infrastrukturu. Uvodni dio rada daje teorijsku perspektivu etnički motiviranih migracija unutar koje se promatraju migracije podunavskih Hrvata Bunjevaca u Hrvatsku. Drugi dio rada daje pregled vremenske i prostorne razdiobe migracija podunavskih Hrvata Bunjevaca u Hrvatsku, njihovo društveno i kulturno organiziranje u novoj sredini uz kritički osvrt na dosadašnja istraživanja teme. Suvremeni identitet se promatra kroz nekoliko dimenzija socijalnu, teritorijalnu i kulturnu. Zatim se prezentiraju rezultati istraživanja i zaključci o dimenzijama etnokulturnog identiteta, suvremenim kulturnim praksama, zavičajnom identitetu te nacionalno-vjerskom identitetu.

migracije, identitet, podunavski Hrvati Bunjevci, Hrvatska

nije evidentirano