hrvatski

Stotinu godina IQ-a

U travnju 1912. William Stern (1871.-1938.) održao je na Njemačkom kongresu psihologa predavanje o psihološkim postupcima ispitivanja inteligencije. Tom prigodom dao je svoju definiciju inteligencije: 'Intelligenz ist die allgemeine Fähigkeit, eines Individuums, sein Denken bewußt auf neue Forderungen einzustellen ; sie ist allgemeine geistige Anpassungsfähigkeit an neue Aufgaben und Bedigungen des Lebens.' (Stern, 1912. /reprint: 2014./ str. 3.). Ova je definicija postala, u europskim razmjerima, dijelom opće kulture. Još je važniji bio Sternov prijedlog da se mentalna dob (MD) podijeli s kronološkom dobi (KD) kako bi se relativizirao njihov odnos. Tako je nastao Sternov ili tzv. klasični kvocijent inteligencije (IQ). On je u međuvremenu napušten, zamijenjen je devijacijskim kvocijentom inteligencije. Stern nije dobiveni kvocijent množio sa 100 kako to stoji u svim objašnjenjima suvremenih autora. Kako je došlo do pokvarenog telefona u svezi sa Sternovim IQ- om, vjerojatno nije moguće utvrditi. Florence Goodenough, asistentica Lewisa L. Termana, objašnjava da je ispustio točku iz IQ kratice, pa je analogno tome ispustio i decimalnu točku iz dobivenog kvocijenta. 'He /Terman/ suggested that in writing the results, the initial letters (IQ) should be used without the abrevation sign and that the decimal point should also be omitted. Thus, instead recording that John Smith was found to have an I.Q of 1.25 one would express is more compactly as an IQ of 125.' (Goodenough, 1949., str. 162.). Terman je već u prvom izdanju Stanford- Binetovog testa baratao s cjelovitim, nedecimalnim IQ-om (Terman, 1917.), dok je npr. u izdanju B.O.B. serije iz 1942. postojao decimalni IQ (Bujas, Ostojčić, 1942.).

inteligencija, mentalna dob, kronološka dob

nije evidentirano