hrvatski

Regeneracija zagrebačkog industrijskog naslijeđa

Industrijalizacija Zagreba započela je relativno kasno, u drugoj polovici XIX. stoljeća. Deindustrijalizacija od kraja XX. stoljeća ostavila je niz praznih industrijskih pogona u samom srcu grada. Premda je Zagreb baštinik avangardnih primjera obnove Tvornice duhana za rektorat Sveučilišta koncem XIX. stoljeća, te Tvornice koža za Gliptoteku HAZU prije sredine XX. stoljeća, cijeli niz napuštenih industrijskih pogona prepušten je propadanju. Tek od 2000. godine intenzivnije se obnavlja industrijska baština, te se aktivira niz dionika na tom području s ciljem sprečavanja devastacija i očuvanja industrijskog naslijeđa. Istaknuti primjeri obnove su Lauba u zgradi TKZ, odnosno jahaonice Konjaničke vojarne, uredski prostor tehnoloških tvrtki Five i Shoutem u Tvornici igračaka, uredski prostor Dizajnerske agencije Bruketa & Žinić OM, te Brigada arhitekata u Tvornici papira na Zavrtnici The Garden Brewery u Tvornica alatnih strojeva na Žitnjaku, HUB 385, Fabrika i državne institucije u tvornici tekstila Predrag Heruc, Pogon u Tvornici Jedinstvo na Savi itd. Upravo recentni primjer pokazuje kako i bottom-up intervencije inicijative građana mogu u konačnici rezultirati kvalitetnim obnovama u okrilju suvremenog grada, uz podršku institucija i europskih fondova.

Zagreb, industrijska arhitektura, zgrade tehničke kulture, regeneracija, 21. stoljeće

nije evidentirano