hrvatski

O metodi i problemima izrade krivulja intenziteta – trajanja – povratnog razdoblja

U inženjerskoj hidrologiji, prilikom izgradnje sustava odvodnje, važan parametar u projektiranju je količina oborine koja padne u kratkom vremenskom razdoblju. U tu svrhu, potrebno je procijeniti očekivane maksimalne količine oborine koje takav sustav mora primiti za različita povratna razdoblja. U ovom radu je dan pregled procesa izrade krivulja intenziteta – trajanja – povratnog razdoblja (ITP) u Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ). Procjene maksimalnih količina oborine za različita trajanja provode se pomoću opće razdiobe ekstrema uz tri moguća rješenja. Prema raspoloživosti podataka DHMZ-a procjenjuju se maksimalne količine oborine za trajanja od 5 do 120 minuta te za trajanja od 2 do 24 sata. Najčešći problem je kratkoća raspoloživih nizova te nedovoljna pokrivenost Hrvatske ombrografima koji bilježe količinu oborine u kratkim intervalima. Naime, niz za procjenu ekstrema mora biti što duži, odnosno, barem upola od povratnog razdoblja za koje se procjenjuju očekivane maksimalne količine oborine. ITP krivulje su prilagodba različitih funkcija (kvadratne, potencije, eksponencijalne i logaritamske) na procijenjene intenzitete za određeno povratno razdoblje. Ocjena prilagodbe pojedine krivulje provodi se pomoću koeficijenta korelacije r te se odabire ona funkcija s najvećim koeficijentom korelacije. Prikazani su primjeri za svaki dio procesa izrade ITP krivulja s potencijalnim izazovima i njihovim rješavanjem.

kratkotrajna oborina, intenzitet, trajanje, povratno razdoblje, ITP

nije evidentirano