hrvatski

Požega tijekom života Jerolima Lipovčića (1716.-1766.)

Požega je tijekom pedesetogodišnjeg života fra Jerolima Lipovčića doživjela značajne promjene u društvenom, kulturnom, crkvenom, gospodarskom, obrazovnom, političkom i upravnom razvoju. Tijekom polustoljetnog razvoja grad je uspio prijeći put od lokalnoga grada, preko feudalnoga gospodara, sjedišta županije, do statusa slobodnog kraljevskog gra¬da i sjedišta jedne od najvažnijih obrazovnih institucija (isusovačka gimnazija) u Slavoniji te je tijekom 18. stoljeća, uz Osijek, bio obrazovno središte Slavonije. Stjecanjem sve važnijeg upravnog statusa, stvoreni su na gradskom području povoljni društveni preduvjeti za razvoj gospodarstva. Premda je takav status grada trebao rezultirati značajnijim jačanjem gospo¬darske aktivnosti, komorski popisi iz 1721. te 1736. upućuju na to da je gospodarstvo bilo vrlo slabo razvijeno. Samo je nešto razvijenije bilo vinogradarstvo. Nepovoljan geografski položaj grada, koji se ogleda u udaljenosti od glavnih cestovnih i riječnih komunikacija, očito je imao puno veći utjecaj na gospodarski razvoj od upravnog statusa, što je vidljivo i u gospodarskom te demografskom razvoj grada. Tijekom polustoljetnog razdoblja dogodile su se u gradu promjene u crkvenom životu, koje su se očitovale u prenošenju uprave nad lokalnom župom s franjevačkog samostana na svjetovno svećenstvo.

Požega, upravo središte, gospodarstvo, školstvo, crkva

nije evidentirano