hrvatski

(I)RACIONALNI GLASAČI: ISPITIVANJE UTJECAJA POPLAVA NA IZBORNO PONAŠANJE U HRVATSKOJ

Prema pristupu retrospektivnog glasača, građani prije izbora racionalno procjenjuju uspješnost vladajućih političara. Ukoliko procijene da su političari uspješno obavili svoj posao, nagrađuju ih glasom na izborima ; u protivnom, daju glas drugima. Međutim, niz nalaza pokazuje da građani nisu racionalni u svojim procjenama uspješnosti. Pokazano je da su građani skloni kazniti političare za događaje koji su izvan kontrole političkih kandidata, kao što su prirodne katastrofe. Ovakvi nalazi dovode u pitanje racionalnost glasača, a samim time i opravdanost demokratskog režima. Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti jesu li poplave iz 2014. i 2015. godine utjecale na izborno ponašanje hrvatskih građana, te kakav je bio utjecaj financijskih potpora za poplavljena područja. Analizirane su razlike u podršci vladajućim političarima između predsjedničkih izbora 2009. i 2014. godine (Ivo Josipović) te parlamentarnih izbora 2011. i 2015. godine (SDP koalicija). Prikupljeni su podaci iz službenih izvora – o izbornim rezultatima, o poplavljenim područjima, o financijskoj potpori, te o ostalim socioekonomskim karakteristikama pojedinih područja. Korištenjem metodologije koja je standardna u ovom području, tj. direktne usporedbe nepoplavljenih i poplavljenih područja, utvrđeno je da je u poplavljenim područjima došlo do većeg pada u podršci vladajućima između dva izborna ciklusa. Međutim, koristeći tzv. matched method metodologiju, kojom su poplavljena i nepoplavljena područja statistički izjednačena u karakteristikama važnima za izborno ponašanje, razlike u podršci nestaju. Osim toga, rezultati pokazuju da financijska potpora nije imala utjecaja na izborno ponašanje. Rezultati su interpretirani iz perspektive racionalnosti glasača, te važnosti korištenja adekvatne metodologije u istraživanjima političkog ponašanja.

izborno ponašanje, racionalnost, metodologija političkog ponašanja, prirodne katastrofe

nije evidentirano