Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Obogaćena kompozicionalnost argumentne strukture glagola u hrvatskome i slovenskome jeziku (CROSBI ID 427655)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Tušek, Jelena Obogaćena kompozicionalnost argumentne strukture glagola u hrvatskome i slovenskome jeziku / Peti-Stantić, Anita ; Stanojević, Mateusz-Milan (mentor); Zagreb, Filozofski fakultet u Zagrebu, . 2019

Podaci o odgovornosti

Tušek, Jelena

Peti-Stantić, Anita ; Stanojević, Mateusz-Milan

hrvatski

Obogaćena kompozicionalnost argumentne strukture glagola u hrvatskome i slovenskome jeziku

U ovome se radu na temelju uporabnih pristupa jeziku teorijsko-metodološkim okvirom konstrukcijske gramatike istražuju načini modeliranja značenja u slučajevima kršenja kanonske argumentne strukture faznih glagola. Kršenje kanonske argumentne strukture faznih glagola obrađujemo u okviru Jackendoffova (1997) pojma obogaćene kompozicionalnosti koji podrazumijeva mogućnost prizivanja značenja koje sintaktički nije prisutno kao u primjeru započeti knjigu u kojem fazni glagol određuje fazu glagolskoga procesa koji u tom primjeru izostaje, stoga ga je potrebno prizvati. Istraživanje je pokazalo da na priziv implicitnih predikata snažno utječe značenje rečeničnoga subjekta, objekta, ali i shematiziranoga značenja same konstrukcije koja doprinosi širenju ili sužavanju raspona mogućih predikata. U radu je nakon definiranja pojmova i teorijskih pristupa relevantnih za ovo istraživanje provedena usporedna analiza faznih glagola u hrvatskome i slovenskome jeziku na temelju dostupnih priručnika i korpusne analize. Zatim su korpusnom pretragom ekstrahirani primjeri rečenica s nedogađajnim dopunama (kuhinja, kuća, knjiga i ručak) te je provedeno označavanje njihovih implicitnih predikata kako bi se ispitao teorijski dominantan model tumačenja pojave značenjskoga obogaćivanja strukturom kvalije imenice u dopuni koji proizlazi iz teorije generativnoga leksikona (Pustejovsky 1995). Opisana su dva eksperimenta koja su provedena s izvornim govornicima hrvatskoga jezika. U prvom je eksperimentu ispitan stupanj prihvatljivosti rečenica s faznim glagolima i implicitnim dopunama. Sljedeći je eksperiment pokazao utjecaj triju faktora na interpretaciju rečenica: subjekta, objekta i konstrukcije. U završnom dijelu raspravlja se o mogućnosti konstrukcijskih pristupa da zajedno s modelom znanja o tipičnim događajima ponude model koji bi mogao adekvatnije opisati mogućnosti priziva implicitnih značenja u konstrukcijama s faznim glagolima i nedogađajnim dopunama.

obogaćena kompozicionalnost, konstrukcijska gramatika, fazni glagoli, teorija generativnoga leksikona, model znanja o tipičnim događajima, korpusna lingvistika, psiholingvistika, hrvatski, slovenski

nije evidentirano

engleski

Enriched compositionality of the argument structure of Croatian and Slovenian verbs

nije evidentirano

enriched compositionality, construction grammar, aspectual verbs, generative lexicon theory, generalized event knowledge model, corpus linguistics, psycholinguistics, Croatian, Slovenian

nije evidentirano

Podaci o izdanju

241

05.06.2019.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Filozofski fakultet u Zagrebu

Zagreb

Povezanost rada

Filologija