hrvatski

“UČILIŠTE, A NE PLANDOVALIŠTE”: 130 GODINA BOTANIČKOG VRTA PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Utemeljen 1889., Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu slavi 130. rođendan te stotu obljetnicu smrti svog osnivača, profesora botanike i rektora zagrebačkog Sveučilišta, Antuna Heinza (1861. – 1919.). Nastao na površini od jedva četiri hektra u vrijeme kad Zagreb nije imao niti 40.000 stanovnika, Botanički je vrt ostao nepromijenjen i danas se nalazi u srcu milijunske metropole, s više od 150.000 posjetitelja tijekom sezone. Osmišljen kao spoj dva velika vrtna stila, Botanički vrt većim se dijelom sastoji od perivoja (arboretuma) podignutog u tzv. engleskom stilu, slijedom kojega su drvenaste biljke sađene prema tadašnjem Englerovom taksonomskom sustavu, zadržanom do danas. Manji je dio Vrta osmišljen u tzv. francuskom stilu, sa središnjim parterom iznad kojega je podignut izložbeni staklenik, javnosti nedostupan još od Prvog svjetskog rata. Prvi popis biljnog fonda Botaničkog vrta objavljen je već 1895. Autor, profesor Heinz, u njemu donosi impresivan broj raznovrsnih biljnih vrsta smještenih u stakleniku i na otvorenom. Već 1927. Botanički vrt dobiva i prvu zbirku samoniklih biljnih vrsta: današnju kršku biljno-geografsku vegetacijsku skupinu, za kojom slijedi još nekoliko manjih „kamenjara“ namijenjenih uzgoju domaće flore. Upravo te zbirke danas su temelj stručnih i znanstvenih istraživanja koja se u Botaničkom vrtu provode i odvijaju, uključujući program uzgoja i ex-situ zaštite strogo zaštićenih vrsta hrvatske flore, jedinstven u zemlji. Od osnutka, Botanički vrt bori se sa sličnim problemima. Osim nemogućnosti širenja i kadrovsko-financijskih poteškoća, ostaju i one edukacijske prirode: kako posjetitelje naučiti da ulaze u muzejsku zbirku na otvorenom, zakonom zaštićenu znanstveno-obrazovnu ustanovu, a ne u gradski park…?

botaničke zbirke, Botanički vrt, edukacija, povijesni perivoj, zakonska zaštita

nije evidentirano