hrvatski

Dobivanje enzima alkohol dehidrogenaze iz različitih mikroorganizama

Nastanak enzima alkohol dehidrogenaze(ADH) je u izravnoj vezi s koncentracijom otopljenog kisika, vrstom i koncentracijom supstrata u hranjivoj podlozi. Pri malim koncentracijama otopljenog kisika nastaje enzim ADH. Ovisno o vrsti supstrata može se proces usmjeriti na proizvodnju enzima ADH ili na proizvodnju biomase. Pri tom koncentracija supstrata ne smije biti velika jer može doći do inhibicije rasta supstratom.Cilj ovog rada bio je ispitati utjecaj različitih supstrata u hranjivoj podlozi i različitog broja okretaja magnetskog mješala na rast različitih vrsta kvasaca i dobivanje enzima alkohol dehidrogenaze (ADH). Proveden je uzgoj pet vrsta kvasaca u šaržnom bioreaktoru uz tri različita supstrata u hranjivoj podlozi i pri tri brzine okretaja magnetskog mješala. Djelatni kvasci bili su: Saccharomyces cerevisiae 52, Saccharomyces 55, Saccharomyces sp., Shizosaccharomyces sp.175 i Candida sp., kao supstrati korišteni su: glukoza, saharoza i maltoza, pri broju okretaja magnetskog mješala 0, 200 i 400 omin-1. Uz navedene supstrate i okretaje magnetskog mješala je uspješno uzgojen samo kvasac S. cerevisiae 52 pa se on koristio i u daljnjim ispitivanjima. Dobivene vrijednosti pokazuju da je glukoza najbolji izbor supstrata ukoliko želimo veću proizvodnju enzima ADH, dok maltoza pospješuje proizvodnju biomase. Za proizvodnju enzima ADH, kao i za proizvodnju biomase najbolji rezultati se dobiju za najveći broj okretaja magnetnog mješala. Rast biomase je u izravnoj vezi s potrošnjom otopljenog kisika. Kako tijekom pokusa vrijednost kisika u podlozi pada s 6, 5 mgdm-3 (pri 25°C) na 1, 5 mgdm-3 uočava se log faza kvasca. To se očituje u svim provedenim pokusima.

Enzim alkohol dehidrogenaza; Otopljeni kisik; Supstrat; Broj okretaja magnetskog mješala; Kvasac

nije evidentirano