hrvatski

HAGIOGRAFSKI NARATIVI SJEVERNOJADRANSKOGA AREALA: PRIMJER OTOKA RABA

Provedena su istraživanja pokazala da se kolektivni identitet određene društvene zajednice izgrađuje i reprezentira posebice kroz javne kultove i pripadne im žanrovske realizacije. U tom su smislu osobito vrijedna hagiološko-hagiografska istraživanja na području sjevernojadranskoga kulturnoga areala gdje tijekom kasnoga srednjega vijeka dolazi do svojevrsne ekspanzije štovanja različitih svetačkih kultova koji često nadrastaju svoje latinsko-bizantske matice. U ovome će se radu na primjeru otoka Raba (točnije rapske komune) prezentirati tzv. hagiološko-hagiografski korpus (titular – relikvija – bratovština – kapela – skulptura – hagiografija) te pokazati sinkronijsko-dijakronijsku izgradnju (i razgradnju) pojedinih kultova: od posjedovanja relikvije i osnivanja bratovštine, do drvorezbarske građe (skulpture i ikone), preko uspostavljanja službenoga blagdana (feste i procesije) te u konačnici do fiksiranja narativnoga teksta (versificirani i prozni zapisi, te usmenoknjiževni oblici). U tom će se kontekstu posebna pozornost posvetiti različitim reprezentacijama marijinskoga kulta na otoku Rabu. Istraživanja su u ovome radu dio rezultata uspostavnoga istraživačkoga projekta Hrvatske zaklade za znanost Ars lignea: drvorezbarska umjetnička baština sjevernog Jadrana od 1300. do 1600. godine (UIP-05-2017) voditeljice dr. sc. Barbare Španjol-Pandelo.

hagiografija, hagiotopografija, drvena skulptura, Rab

nije evidentirano