hrvatski

Povezanost motivacijskih uvjerenja sa strategijama učenja i uključenosti učenika u učenje i nastavu biologije

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos motivacijskih uvjerenja (samoefikasnost i subjektivna vrijednost) sa strategijama učenja i uključenošću učenika u učenje i nastavu biologije. U istraživanju je sudjelovalo 199 učenika drugih i trećih razreda triju općih gimnazija s područja Krapinsko-zagorske županije. Podaci su prikupljani odlaskom u svaku gimnaziju gdje su učenici ispunjavali upitnik koji je sadržavao četiri mjerna instrumenta: Skalu samoefikasnosti, Skalu subjektivnih vrijednosti, Skalu uključenosti u nastavu biologije i Skalu strategija učenja te su prikupljeni i neki sociodemografski podaci. Korišteni skup prediktorskih varijabli (spol, dob, prosjek ocjena na kraju prošle školske godine, samoefikasnost i subjektivna vrijednost) objasnio je tek dio varijance kriterijskih varijabli, a prema rezultatima hijerarhijske regresijske analize to je 23.7% varijance bihevioralne i 40.9% kognitivne uključenosti, 26% varijance strategija (meta)kognitivne kontrole tijeka, 22.4% varijance dubokog kognitivnog procesiranja i 25.9% varijance površinskog kognitivnog procesiranja. Rezultati pokazuju kako je subjektivna vrijednost najznačajniji samostalni prediktor bihevioralne i kognitivne uključenosti te strategija dubokog kognitivnog procesiranja. Za strategije ciklusa (meta)kognitivne kontrole učenja kao najznačajniji samostalni prediktor pokazao se spol, a za strategije površinskog kognitivnog procesiranja prosjek ocjena na kraju prošle školske godine. Iako je prema prethodnim istraživanjima očekivano da će samoefikasnost biti značajan prediktor za sve kriterijske varijable, prema rezultatima je pokazano da je važan prediktor samo strategija površinskog kognitivnog procesiranja.

motivacijska uvjerenja, uključenost u nastavu, strategije učenja, biologija

nije evidentirano