hrvatski

SUŠENJE ALEPSKOG BORA I GRADACIJA POTKORNJAKA OrthOtOmicus erOsusU PARK ŠUMI MARJAN

Intenzivno sušenja borova na Marjanu primijećeno je 2017. godine, a vjerojat-no je započelo 2016. godine pojedinačnim sušenjem stabala alepskog bora. Uzi-majući u obzir vrlo ozbiljne razmjere i širenje sušenja stabala u Park šumi Marjan, cilj ovog istraživanja utvrditi je moguće uzroke sušenja alepskog bora s fokusom na determinaciju uzročnika, dobnu i debljinsku strukturu sušaca te utjecaja klime na sušenje. U 2017. godini oboreno je nekoliko stabala zaraženih borova, s kojih su sakupljani uzorci sa simptomima bolesti iglica i grana. Uzorci su se obilježili i transportirali u laboratorij Hrvatskog šumarskog instituta, gdje su inkubirani i pripremani za daljnju analizu. Sakupljao se zaraženi materijal svih dijelova stabla te se evidentirala zaraza. Zaražen materijal inkubiran je u kaveze na kontroliranim uvjetima temperature (20 °C ± 2 °C) te odnosa dana i noći (L : D = 18 : 6). U kavezima su se sakupljale izašle jedinke kukaca, koje su pohranjene u alkoholu ili odmah determinirane. Iz svih dijelova stabala u klima komori izašli su potkornja-ci Orthotomicus erosus i Pityogenescalcaratus. Obje vrste spadaju u štetne organiz-me, ali u radu se, ipak, više pažnje daje mediteranskom potkornjaku, koji je u gradacijskoj fazi te je vjerojatno počeo napadati i zdrava stabla. Na cijelom po-dručju Park šume Marjan, pod šumom, položene su primjerne pruge, dijagonalno kroz svaki odjel/odsjek u 2017., 2018. i 2019. godini. Svakom stablu na koje se naišlo izmjeren je promjer i visina, te je vizualnim pregledom i korištenjem dale-kozora određena kategorija zdravstvenog stanja, pri čemu su sušci borova raspore-đeni u jednu od 5 kategorija stupnja sušenja. Najveći broj potkornjacima zara-ženih stabala srednjeg su promjera 27 cm, dok je za cijelu šumu srednji promjer signifikantno veći i iznosi 31 cm. U 2017. godini na Marjanu se sušilo oko 7.500 stabala borova, što predstavlja 13 % svih stabala, a sušenje se nastavlja i u sljedećim godinama, dosežući kumulativno 17 % u 2018. te 23 % u 2019. godini. Sezonska odstupanja temperature i oborina u percentilima ukazuju na višegodišnji pomak normale prema toplijem i sušnijem. Više temperature i ekstremne suše stvaraju kumulativni stres na stabla. S druge strane, kukci su poikilotermne životinje, brzo reagiraju na promjene u temperaturi, što kod vrsta s visokim biološkim potencija-lom, poput nekih vrsta potkornjaka, može dovesti do brze populacijske i prostor-ne ekspanzije, odnosno gradacije. Uočeni fenomen upućuje na zaključak da je uzrok sušenju borova na Marjanu ulančavanje nekoliko nepovoljnih čimbenika (suša, produljenje vegetacije uslijed promjena u klimi), što je rezultiralo gradaci-jom potkornjaka O. erosus. Nova saznanja proizašla iz ovog istraživanja pokazuju da se mediteranski potkornjak najprije pojavljuje u krošnji, a zatim u deblu i donjim dijelovima stabla. Predlaže se da se donji nezaraženi dijelovi stabla koriste kao lovna. Gradacija potkornjaka O. erosus kakva je zabilježena u ovom istraživa-nju nikada prije pojave na Marjanu nije evidentirana u Hrvatskoj, te je moguće da će ovaj štetnik, ustraju li aridifikacijske promjene, postati permanentan problem u mediteranskim šumama.

Pinus halepensis, klimatske promijene, aridifikacija, medi-teranski potkornjak

nije evidentirano

engleski

DIEBACK OF ALEPPO PINE AND OUTBREAK OF BARK BEETLE ORThOTOmICUs EROsUs IN FOREsT PARK mARJAN

Intenzivno sušenja borova na Marjanu primijećeno je 2017. godine, a vjerojat-no je započelo 2016. godine pojedinačnim sušenjem stabala alepskog bora. Uzi-majući u obzir vrlo ozbiljne razmjere i širenje sušenja stabala u Park šumi Marjan, cilj ovog istraživanja utvrditi je moguće uzroke sušenja alepskog bora s fokusom na determinaciju uzročnika, dobnu i debljinsku strukturu sušaca te utjecaja klime na sušenje. U 2017. godini oboreno je nekoliko stabala zaraženih borova, s kojih su sakupljani uzorci sa simptomima bolesti iglica i grana. Uzorci su se obilježili i transportirali u laboratorij Hrvatskog šumarskog instituta, gdje su inkubirani i pripremani za daljnju analizu. Sakupljao se zaraženi materijal svih dijelova stabla te se evidentirala zaraza. Zaražen materijal inkubiran je u kaveze na kontroliranim uvjetima temperature (20 °C ± 2 °C) te odnosa dana i noći (L : D = 18 : 6). U kavezima su se sakupljale izašle jedinke kukaca, koje su pohranjene u alkoholu ili odmah determinirane. Iz svih dijelova stabala u klima komori izašli su potkornja-ci Orthotomicus erosus i Pityogenescalcaratus. Obje vrste spadaju u štetne organiz-me, ali u radu se, ipak, više pažnje daje mediteranskom potkornjaku, koji je u gradacijskoj fazi te je vjerojatno počeo napadati i zdrava stabla. Na cijelom po-dručju Park šume Marjan, pod šumom, položene su primjerne pruge, dijagonalno kroz svaki odjel/odsjek u 2017., 2018. i 2019. godini. Svakom stablu na koje se naišlo izmjeren je promjer i visina, te je vizualnim pregledom i korištenjem dale-kozora određena kategorija zdravstvenog stanja, pri čemu su sušci borova raspore-đeni u jednu od 5 kategorija stupnja sušenja. Najveći broj potkornjacima zara-ženih stabala srednjeg su promjera 27 cm, dok je za cijelu šumu srednji promjer signifikantno veći i iznosi 31 cm. U 2017. godini na Marjanu se sušilo oko 7.500 stabala borova, što predstavlja 13 % svih stabala, a sušenje se nastavlja i u sljedećim godinama, dosežući kumulativno 17 % u 2018. te 23 % u 2019. godini. Sezonska odstupanja temperature i oborina u percentilima ukazuju na višegodišnji pomak normale prema toplijem i sušnijem. Više temperature i ekstremne suše stvaraju kumulativni stres na stabla. S druge strane, kukci su poikilotermne životinje, brzo reagiraju na promjene u temperaturi, što kod vrsta s visokim biološkim potencija-lom, poput nekih vrsta potkornjaka, može dovesti do brze populacijske i prostor-ne ekspanzije, odnosno gradacije. Uočeni fenomen upućuje na zaključak da je uzrok sušenju borova na Marjanu ulančavanje nekoliko nepovoljnih čimbenika (suša, produljenje vegetacije uslijed promjena u klimi), što je rezultiralo gradaci-jom potkornjaka O. erosus. Nova saznanja proizašla iz ovog istraživanja pokazuju da se mediteranski potkornjak najprije pojavljuje u krošnji, a zatim u deblu i donjim dijelovima stabla. Predlaže se da se donji nezaraženi dijelovi stabla koriste kao lovna. Gradacija potkornjaka O. erosus kakva je zabilježena u ovom istraživa-nju nikada prije pojave na Marjanu nije evidentirana u Hrvatskoj, te je moguće da će ovaj štetnik, ustraju li aridifikacijske promjene, postati permanentan problem u mediteranskim šumama.

Pinus halepensis, climate change, aridification, mediterranean bark beetle

nije evidentirano