hrvatski

Novi trendovi u proizvodnji i oplemenjivanju ječma u Hrvatskoj

U pokusima na Poljoprivrednom institutu u Osijeku i PPK &#8220 ; Nova Gradiška&#8221 ; doo istražili smo 36 genotipa (domaće i strane sorte i linije) ozimog ječma, u tri ponavljanja i dvije norme sjetve (350 zrna/m2 i 450 zrna/m2). Procijenjen je statistički značajan (P>0, 01) utjecaj lokaliteta i sorti na urod zrna, te značajna interakcija lokalitet*sorta, dok interakcija norma sjetve*sorta nije značajna. Između normi sjetve nije utvrđena statistički opravdana razlika u urodu zrna. U Osijeku je viši urod zrna ostvaren sa sjetvom od 350 zrna/m2 (9, 718 t/ha) u odnosu na sjetvu od 450 zrna/m2 (8, 252 t/ha), a u Novoj Gradiški je viši urod zrna postignut sjetvom od 450 zrna/m2 (7, 592 t/ha) u odnosu na sjetvu od 350 zrna/m2 ( 7, 265 t/ha). Najviši urod zrna u pokusima ostvarila je linija ozimog dvorednog ječma Osk.5.s.4/5-93 (9, 233 t/ha), a zatim linije višerednog ječma Osk.5.82/7-93 (9, 104t/ha) i Osk.7.32/13-97 (9, 1143 t/ha). Sjetvom od 350 zrna/m2 u odnosu na sjetvu od 450 zrna/m2 ostvarena je viša hektolitarska masa (67, 20 kg ; 62, 20 kg), viši udjel zrna klase iznad 2, 8 mm (58, 44% 51, 21%), viši udjel zrna I klase (90, 69% 86, 25%), te niži sadržaj bjelančevina (11, 28% 12, 06%). Najniži maseni udio bjelančevina imala je sorta Bartol (10, 83%), najviši udjel zrna I klase sorta Viktor (95, 91%), a najvišu hektolitarsku masu zrna sorta Zlatko (71, 80%). U Grafovima 1, 2 i 3 ispitivani parametri kod ozimog ječma pretvoreni su u vrijednost indeksa Q metodikom koju su razradili Vargas i sur. (1983), te Molina-Cano i sur. (1987). Indeksiranjem je prikazana vrijednost pojedinog parametra ocjenom od 0-9 (Graf 1 i 2), te vrijednost kultivara pri različitom vrednovanju uroda zrna, udjela zrna I klase i sadržaja bjelančevina u zrnu ječma. Jari ječam je strna žitarica najkraće vegetacije, slabije razvijenog korijenovog sustava te nježnijeg habitusa i zato je u proizvodnji na našem području često podložan stresnim uvjetima. U proljeće teškoće predstavlja nemogućnost sjetve u optimalnom roku i nedostatak vlage, a pred žetvu visoke temperature dovode do prisilne zriobe što rezultira nižim urodima zrna u odnosu na ozime forme. Jari ječam je prvenstveno namijenjen za potrebe industrije piva i slada, te mora odgovarati strogim kriterijima pivarske kakvoće. Sorta i uvjeti uzgoja imaju presudan utjecaj na pivarsku kakvoću ječma. Stoga je cilj provedenog istraživanja bio procijeniti utjecaj različite gustoće sjetve i ostalih čimbenika na rodnost i komponente uroda zrna kao i namjensku kakvoću. U pokus je bilo uključeno 10 kultivara i 12 linija jarog ječma Poljoprivrednog instituta Osijek i 9 stranih kultivara. Ispitivanja su obavljena tijekom 1999. i 2000. godine na pokusnom polju Poljoprivrednog instituta u Osijeku i proizvodnim površinama PPK &#8220 ; Nova Gradiška&#8221 ; . Pokusi su zasijani u dvije gustoće, sa 350 i 450 zrna/m2. Analizirana su sljedeća svojstva: urod zrna, urod zrna I. klase, visina biljke, hektolitarska masa i masa 1000 zrna, udjel zrna različitih krupnoća, broj zrna u klasu , broj klasova po jediničnoj površini, polijeganje te sadržaj bjelančevina i škroba. Najviši prosječan urod zrna imale su sorte i linije : Mischka (7.733 t/ha), Gimpel (7.504 t/ha), Valentin (7.416 t/ha), Magda (7.337 t/ha). Utvrđen je značajno niži urod zrna sa sjetvom od 350 zrna/m2 (6.863 t/ha) u odnosu na sjetvu s 45o zrna/m2 (7.309 t/ha), dok je prosječan urod zrna na lokalitetu Osijek (7.921 t/ha) bio značajno viši od uroda zrna u Novoj Gradiški (6.252 t/ha) (Tablica 1). Najniži maseni udio bjelančevina imale su sorte Darko (11, 40%) i Scarlet (11, 65%), te linije Osk.5.7/9-97 (11, 60%), Osk.5.112/1-90 (11, 67%), Osk.5.28/9-97 (11, 59%). Sjetvom od 350 zrna/m2 u odnosu na sjetvu od 450 zrna/m2 nije ustanovljena značajna razlika u sadržaju bjelančevina (12, 33% 12, 11%).

nije evidentirano

nije evidentirano