hrvatski

Primjena hiperspektralne spektroradiometrije u kvalitativnoj procjeni spektralnih značajki tla

Metode daljinskih istraživanja danas se sve više koriste u svrhu praćenja stanja okoliša i unapređenja gospodarenja poljoprivrednim zemljištem. Pojedine pedološke značajke i procesi u tlu mogu se uočiti hiperspektralnom refleksijom elektromagnetskog zračenja u vidljivom i blisko infracrvenom području spektra s površine uzorka mnogo brže, jeftinije i nedestruktivno u usporedbi sa standardnim laboratorijskim analizama, ali uz manju točnost predikcije. Spektralni podaci sadrže informaciju o organskom i mineralnom sastavu tla - osnovnim građevnim jedinicama tla. Prema tome, mogu biti korisni za praćenje promjena u kvaliteti i plodnosti tla, osobito u okviru precizne poljoprivrede za unaprjeđenje gospodarenja inputima u uzgoju bilja. Glavni potencijal hiperspektralne VNIR spektroskopije tla u praktičnoj primjeni je izrada spektralnih baza podataka za predviđanje i kartiranje pedoloških značajki na svim prostornim razinama u svrhu donošenja odluka u gospodarenju tlom i biljnoj proizvodnji. Cilj istraživanja bio je procijeniti mogućnost korištenja hiperspektralne VNIR spektroskopije u kvalitativnoj analizi spektralnih karakteristika tla u okviru projekta „Gnojidba dušikom prihvatljiva za okoliš“ (Voditelj projekta: Prof.dr.sc. Milan Mesić ; 1781780692-0695, MZOŠ). Količina 200 zrakosuhih i usitnjenih uzoraka tla uzetih nakon žetve ozime pšenice 2010. godine skenirano je spektroradiometrom FieldSpec®3 (ASD Inc., USA), kako bi se utvrdile razlike u spektralnom odazivu tla koje je tretirano različitim količinama mineralnog dušika (0-300 kg N/ha). Metodom hiperspektralne spektroradiometrije moguće je pratiti dinamiku dušika, ugljika, humusa, pH. Posebnu pozornost treba obratiti na pH koji je u određenim varijantama diktirao odaziv refleksijske krivulje, razlog čemu je i ograničen raspon valnih duljina navedenog spektroradiometra koje se kreću od 350 nm - 1050 nm. Ostali faktori koji su utjecali na varijaciju spektra jesu: više ili manje zbijene čestice tla, boja tla, prisutnost gline, kao i željezovih iona zbog oksido redukcijskih procesa.

hiperspektralna spektroradiometrija, refleksija elektromagnetskog zračenja, pseudoglej, dušična gnojidba

nije evidentirano