hrvatski

Govor mržnje prema političarima na internetskim portalima

Uključivanjem građana putem društvenih mreža u javnu sferu regulacija društveno neprihvatljivog govora pa onda i govora mržnja postala je izrazito otežana. S jedne strane, ne postoji općeprihvaćena definicija što je točno govor mržnje i koje su njegove osobine. S druge strane, postoje oprečna mišljenja o slobodi građanskog izražavanja putem interneta. Općenito govoreći obilježja govora mržnje su da on mora biti javan te da mu je cilj napasti, uvrijediti, obezvrijediti, ugroziti, poniziti i zastrašiti određenu osobu ili skupinu građana. Važno je reći da osoba ili skupina koja je izložena javnom medijskom napadu treba biti specifična po osobinama za koje se može reći da je „zaštićena karakteristika“ u demokratskom društvu. Naravno, osoba ili skupina mora biti medijski napadnuta upravo zbog te svoje specifične osobine. Spomenute osobine u Hrvatskoj su definirane Zakonom o suzbijanju diskriminacije. Među tim osobinama uočljivo je da Zakonodavac ne dopušta govor mržnje utemeljen na političkim uvjerenjima osobe ili skupine. Ovakva definicija postavlja pitanje je li moguće postojanje govora mržnje prema vršiteljima političke vlasti i političkim strankama? Kroz izlaganje će se prezentirati rezultati analize internetskih tekstova o političarima tijekom prosvjeda u Vukovaru u listopadu 2018. godine te će se u kontekstu rezultata istraživanja razmotriti prethodno postavljeno pitanje

Govor mržnje, politička komunikacija, internetski portali, analiza sadržaja

nije evidentirano