Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Waldorfska pedagogoija u diskursu obrazovne neuroznanosti: dileme, mogućnosti i komparacija (CROSBI ID 429422)

Ocjenski rad | diplomski rad

Sabolić, Filip Waldorfska pedagogoija u diskursu obrazovne neuroznanosti: dileme, mogućnosti i komparacija / Topolovčan, Tomislav (mentor); Zagreb, Učiteljski fakultet, Zagreb, . 2019

Podaci o odgovornosti

Sabolić, Filip

Topolovčan, Tomislav

hrvatski

Waldorfska pedagogoija u diskursu obrazovne neuroznanosti: dileme, mogućnosti i komparacija

Mogu li današnje škole naučiti i primijeniti nešto od primjera alternativnih škola Rudolfa Steinera? Waldorfska škola, osnovana od strane Rudolfa Steinera razlikovala se od ostalih škola. Ona je bila usmjerena na radni i umjetnički odgoj, te kroz 12 godina školovanja učenike uči sljedećim aktivnostima: crtanju, slikanju, glazbi, plastičnom oblikovanju, euritmiji i dramskom izražavanju. Nastava se izvodi u epohama, potiče se učenje stranih jezika od samog početka školovanja, te se umjesto brojčanih ocjena koriste opisne kako bi lakše usmjerili učenika, opisati njegov napredak ili čak potaknuti skriveni potencijal u njemu. Steiner je uvođenjem sustava rada po epohama nastojao prevladati ograničenja predmetno-satnog sustava. Umjesto da predaju predmete poput kemije, biologije, fizike i sličnih, Steiner omogućava učiteljima da određene sadržaje iz društvenih ili prirodnih sredina podučavaju u kontinuitetu od tri do četiri tjedana u blok satu u trajanju od 100 minuta. Taj blok-sat označavao je početak radnog dana gdje se učila teorijska nastava, dok se za praktične i umjetničke aktivnosti održavaju zadnja dva sata rasporeda. Steiner je mišljenja kako iz dobre škole izlaze osobe vještih ruku. Kroz ovaj diplomski rad sam istraživao waldorfsku pedagogiju, njene didaktičke elemente i obilježja nastave, te obrazovnu neuroznanost, njenu povijest i didaktičke elemente. Na kraju sam usporedio koliko se zapravo obrazovna neuroznanost slaže sa waldorfskom pedagogijom. Iako je Steiner osnovao waldorfsku školu stotinjak godina prije nego li je neuroznanost bila razvijena, fascinantno je koliko se preklapaju. Brojna istraživanja na mozgu pokazuju kako su gore navedene teorije nastave itekako točne. Neuroznanost pokazuje korist glazbe i likovne umjetnosti u nastavi, važnost učenja jezika, te koliko je bitno da učenici uče kroz iskustvo i izazove.

mozak, nastava, obrazovna neuroznanost, Rudolf Steiner, waldorfska škola

nije evidentirano

engleski

Waldorf pedagogy in the discourse of educational neuroscience: dilemmas, opportunities, and comparison

nije evidentirano

brain, lessons, educational neuroscience, Rudolf Steiner, Waldorf school

nije evidentirano

Podaci o izdanju

42

19.09.2019.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Učiteljski fakultet, Zagreb

Zagreb

Povezanost rada

Obrazovne znanosti, Pedagogija