Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Prijedlog tipologije općina i gradova u Hrvatskoj prema stupnju razvijenosti (CROSBI ID 682347)

Prilog sa skupa u zborniku | prošireni sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Stiperski, Zoran ; Lončar, Jelena ; Rajter, Miroslav Prijedlog tipologije općina i gradova u Hrvatskoj prema stupnju razvijenosti // Knjiga sažetaka, 7. hrvatski geografski kongres / Orešić, Danijel ; Lončar ; Jelena, Maradin, Mladen (ur.). Zagreb: Hrvatsko geografsko društvo, 2019. str. 111-114

Podaci o odgovornosti

Stiperski, Zoran ; Lončar, Jelena ; Rajter, Miroslav

hrvatski

Prijedlog tipologije općina i gradova u Hrvatskoj prema stupnju razvijenosti

Cilj ovog rada je utvrđivanje tipova hrvatskih općina i gradova u odnosu na stupanj razvijenosti. U radu će se također nastojati odrediti uzroci u razlikama razvijenosti u Hrvatskoj. Metodološki, najveći je izazov kod pisanja rada bio izbor kriterija i podataka koji će se koristiti kao pokazatelji razvijenosti odnosno nerazvijenosti. Poteškoća je u tome što se većina pokazatelja gospodarske razvijenost objavljuje na državnoj ili županijskoj razini, a samo manji broj određenih podataka na razini općina i gradova. Sve analize napravljene su u programima Excel i R v3.5.1., dok je za geografske prikaze korišten je paket ggmap (Kahle i Wickam, 2013). Prvi instrument regionalne razvojne politike u Hrvatskoj je indeks razvijenosti (Perišić i Wagner, 2015). Studija novog modela za izračun indeksa razvijenosti jedinica lokalne i područne samouprave predlaže korištenje jedinstvenog kompozitnog indeksa razvijenosti koji se temelji na šest pokazatelja: prosječni dohodak po stanovniku, prosječni izvorni prihod po stanovniku, prosječna stopa nezaposlenosti, opće kretanje stanovništva, indeks starenja i stupanj obrazovanosti stanovništva (tercijarno obrazovanje) (Denona Bogović, Drezgić i Čegar, 2017). Analiza prema istraživanju Marcelića (2015) identificirala je tri tipa razvijenosti: prvi tip nalazi se u istočnoj Hrvatskoj i zaleđu Dalmacije, drugi je primorski, a treći tip dominira u sjevernoj Hrvatskoj. Indeks favorizira razvoj jedinice, karakterističan za one primorske, temeljen na visokim prihodima gradova i općina te kretanju stanovništva, nauštrb ljudskog razvoja. Taj ljudski razvioj iskazuje se kroz zaposlenost, osobne prihode i obrazovanje (Marcelić, 2015) Na istraživanju 50 malih općina (do 5.000 stanovnika prema popisu stanovništva iz 2011.) iz Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije prikazani su izračuni po kojima je potrebno preispitivanje i eventualna dorada indeksa razvijenosti (Bačelić- Grgić, 2016). Multivarijantnom klasifikacijom jedinica lokalne i regionalne samouprave prema socioekonomskoj razvijenosti utvrđeno je da se najveći broj jedinica lokalne samouprave koji zaostaje u razvoju nalazi na području Središnje i Istočne Hrvatske, dok se najrazvijenije jedinice, uz Grad Zagreb, nalaze na području Primorsko-goranske i Istarske županije (Perišić, 2014). U ovom radu analizirano je ukupno 556 općina i gradova. Pri tome su dobiveni sljedeći podaci. Distribucija broja stanovnika po općini izrazito je asimetrična. Medijalna vrijednost je 2.983 stanovnika što znači da 50 % općina i gradova u Hrvatskoj ima manji broj stanovnika od 2.983. Distribucija prihoda općina i gradova je po stanovniku asimetrična i ima medijan od 2.672 kn po stanovniku. Najviši prihod po stanovniku zabilježile su priobalne općine. Najveća koncentracija najslabije razvijenih općina nalazi se na jugoistoku Slavonije i sjeverozapadu Hrvatske, dok je nešto veća razvijenost u kontinentalnom dijelu Hrvatske. To se odnosi naročito na njen je zapadni dio, a posebno Zagreb i okolicu. Broj stanovnika po poduzetniku ukazuje na poduzetnički potencijal općina. Distribucija ovog parametra također je asimetrična, a medijan za Hrvatsku je 85, 8 stanovnika po poduzetniku. Geografska distribucija pokazuje da se i po ovom pokazatelju najuspješnije općine nalaze uz obalu, dok se lokalne jedinice s najmanje poduzetnika nalaze u pograničnim područjima. Njihova je najveća koncentracija u Slavoniji i Sjevernoj Hrvatskoj. Udjel zaposlenog stanovništva u ukupnom stanovništvu asimetrično je distribuirana oko prosječne vrijednosti od 32 %. U najuspješnijim općinama zaposlenost prelazi 50 %, dok je u najslabijim općinama ispod 10 %. Prostorni raspored ukazuje da je visoka zaposlenost u sjevernom i zapadnom dijelu Hrvatske te u južnoj Dalmaciji. Općine sa najnižom zaposlenošću zabilježene su u Slavoniji, Lici i Dalmatinskoj Zagori. Sintetizirani pokazatelj razvijenosti izveden iz prethodna tri pokazatelja i ukazuje da se najrazvijenije općine nalaze u Istri i Kvarneru, južnoj Dalmaciji i okolici Zagreba. Najslabije razvijene općine nalaze se pretežito u Slavoniji. Tipologija općina/gradova prema gospodarskom razvoju u ovom radu izračunata je prema tri odabrana pokazatelja: PPS - prihod po stanovniku, SPP - stanovnika po poduzetniku i ZAP – udjel zaposlenih u ukupnom stanovništvu. Kombinacijom iznadprosječnih i ispodprosječnih vrijednosti tri navedena pokazatelja moguće je dobiti osam različitih tipova općina odnosno gradova. Općine/gradovi koji ostvaruju iznadprosječne vrijednosti prema sva tri pokazatelja (crveno) su one koje imaju najviše poduzetnika, a time i najbolju poduzetničku klimu, najviše zaposlenih te su poslovno/prihodovno uspješne. Takve se općine/gradovi nalaze najvećim dijelom u Istri, na Kvarneru, većim dalmatinskim općinama, u okolici Zagreba, Osijeka te pojedinačno oko nekih većih gradova. Suprotne tome, općine s ispodprosječnim vrijednostima prema sva tri pokazatelja (crno) dominiraju u Slavoniji, dijelom u Dalmatinskoj zagori, donekle u bjelovarsko-bilogorskom području te Hrvatskom zagorju. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj postoji veći broj lokalnih jedinica (zeleno) koja ostvaruju ispodprosječan prihod po stanovniku, ali imaju iznadprosječnu koncentraciju poduzetnika i ostvarenu zaposlenost. U drugim dijelovima Hrvatske, taj tip općina je rijedak. Tu je riječ o prostorima s nižim primanjima, uglavnom ondje gdje dominira radno-intenzivna industrija. Vrlo zanimljiv tip općina predstavljaju one koje imaju iznadprosječan prihod usprkos zabilježenoj ispodprosječnoj zaposlenosti i koncentraciji poduzetnika (plavo). Te općine dominiraju u Lici, Ravnim kotarima, te na samom jugoistoku panonske Hrvatske (Srijem). Tip lokalnih jedinica koji ima iznadprosječni prihod uz iznadprosječnu zaposlenost i uz ispodprosječnu koncentraciju poduzetnika (narančasto) prostire se ponajviše uz jadransku obalu, te „prati“ tip koji ima sve tri vrijednosti iznadprosječne (crveno). U ovom radu je uz pomoć triju varijabli izveden prijedlog novog indeksa razvijenosti na temelju kojeg bi se mogle izdvojiti određeni tipovi općina/gradova. Prva dva razreda razvijenosti dominiraju u Jadranskoj Hrvatskoj, te u manjem prostoru koji se nalazi oko Grada Zagreba. Najslabiju razvijenost na temelju odabranih pokazatelja zabilježile su teritorijalne jedinice u Slavoniji, Dalmatinskoj zagori, te dijelom u Hrvatskom zagorju, Podravini, Ravnim kotarima, Baniji, Kordunu i Bilogori. Zanimljivo da uz jadransku obalu i na otocima nijedna općina nema obilježja dvije najniže razine indeksa razvijenosti. Ovako provedenom analizom dobiveno je osam tipova općina/gradova prema gospodarskoj razvijenosti te navedeni tipovi razotkrivaju svu složenost gospodarske razvijenosti hrvatskih općina/gradova. Tako postoje jedinice lokalne samouprave koje uz iznadprosječni prihod po stanovniku bilježe ispodprosječnu zaposlenosti i/ili poduzetništvo te obrnuto. Spomenuta nelogičnost može nam pomoći pri zaključku zašto su neke općine razvijenije odnosno nerazvijenije. Također, možemo zaključiti da je u nekim općinama/gradovima turizam glavna gospodarska grana koja doprinosi višoj razvijenosti tih općina i gradova, dok industrija, posebno industrija jeftine radne snage, to ne omogućuje. Primarne djelatnosti, prije svega poljoprivreda, najslabiji su generator viših razina razvijenosti.

tipologija općina i gradova ; indeks gospodarske razvijenosti ; indikatori ; sintetizirani pokazatelj razvijenosti

nije evidentirano

engleski

Proposition of municipalities and cities typology in Croatia according to level of development

nije evidentirano

typology of municipalities and cities ; level of economic development ; indicators ; synesized indicator of development

nije evidentirano

Podaci o prilogu

111-114.

2019.

nije evidentirano

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Knjiga sažetaka, 7. hrvatski geografski kongres

Orešić, Danijel ; Lončar ; Jelena, Maradin, Mladen

Zagreb: Hrvatsko geografsko društvo

Podaci o skupu

7. Hrvatski geografski kobgres (GEOG7)

predavanje

07.10.2019-09.10.2019

Čakovec, Hrvatska

Povezanost rada

Interdisciplinarne društvene znanosti, Geografija