hrvatski

Korespondencija Šimun Milinović - Josip Juraj Strossmayer kao povijesni izvor

U radu se analizira korespondencija Šimun Milinović - Josip Juraj Strossmayer kao relevantan povijesni izvor, podjednako za istraživanje međusobnih odnosa tih dviju istaknutih osoba hrvatskog crkvenog i političkog života druge polovice 19. i prvoga desetljeća 20. stoljeća, kao i za analizu djelovanja Š. Milinovića nakon sklapanja konkordata između Kneževine Crne Gore i Svete Stolice te njegova imenovanja barskim nadbiskupom 1886. godine. Posebna istraživačka pozornost upravljena je na zauzimanje dvojice crkvenih velikodostojnika za potvrdu privilegija i proširenje uporabe starocrkvenoslavenske (glagoljaške) liturgije u bogoslužju Katoličke crkve u hrvatskim zemljama te za obranu hrvatskih prava na Zavod sv. Jeronima u Rimu, tijekom tzv. Svetojeronimske afere početkom 20. stoljeća. Naglasak je stavljen na analizu segmenta korespondencije relevantnih za hrvatsku historiografiju, ali se, s obzirom na činjenicu da spomenuta korespondencija izravno ili neizravno zadire i u osjetljiva pitanja odnosa među velikim silama i njihova konfrontiranja na području Balkana, srednjoistočne Europe i Mediterana (Sredozemlja), razmatraju i njezini međunarodni aspekti u širem kontekstu europske historiografije.

nadbiskup Milinović, biskup Strossmayer, Crna Gora, Trojedna kraljevina, Austro-Ugarska Monarhija, Rusko Carstvo, Sveta Stolica, crnogorski konkordat, sjedinjenje crkava, glagoljica, Svetojeronimska afera

nije evidentirano