Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Effect of liming and fertilization upon the soil chemical properties and yield of spring barley in agroecological conditions of Lika (CROSBI ID 487600)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Mesić, Milan ; Bašić, Ferdo ; Kisić, Ivica ; Butorac, Anđelko ; Murgić, Nada ; Bradić, Vesna Effect of liming and fertilization upon the soil chemical properties and yield of spring barley in agroecological conditions of Lika // 36. znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem Postignuća i perspektive hrvatskog poljodjelstva / Kovačević, Vlado (ur.). Osijek: Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2000. str. 44-44-x

Podaci o odgovornosti

Mesić, Milan ; Bašić, Ferdo ; Kisić, Ivica ; Butorac, Anđelko ; Murgić, Nada ; Bradić, Vesna

engleski

Effect of liming and fertilization upon the soil chemical properties and yield of spring barley in agroecological conditions of Lika

U Velikom Žitniku pokraj Gospića (obiteljsko gospodarstvo Stjepana Starčevića) postavljen je 1998. godine poljski pokus s različitim kombinacijama mineralne i organske gnojidbe, te kalcifikacije za plodosmjenu jari ječam - krumpir - ozima raž. Vapnenac je primijenjen u dvije doze (10 i 20 t/ha). Izražena kiselost tla na ovom području jedan je od temeljnih razloga slabe plodnosti i razmjerno niskih prinosa uzgajanih kultura. Mineralna i organska gnojidba često se ne provode na pravilan način, a kalcifikacija, kao ključni agromelioracijski zahvat, u pravilu se ne provodi. U jesen 1998. godine primijenjen je tvrdi vapnenac, kruti stajski gnoj i dio mineralnih gnojiva, a zatim je izvršeno oranje pokusne površine. U proljeće je nakon svih zahvata predviđenih metodikom (gnojidba, tanjuranje, priprema za sjetvu) izvršena sjetva jarog ječma (Erich, 260 kg/ha). Već od prvih faza porasta usjeva bile su vidljive razlike između pojedinih varijanata pokusa. U pokusu je kao materijal za kalcifikaciju primijenjen tvrdi vapnenac dobre kemijske i fizikalne kakvoće. Premda je aktivacija tvrdog vapnenca spora, već su se prve godine na pokusnoj površini jasno pokazali pozitivni učinci kalcifikacije. Prosječna pH vrijednost tla u nKCl iznosila je za cijelu površinu prije postavljanja pokusa 3, 86. Prve godine nakon provedene kalcifikacije pH je u varijanata s nižom dozom u prosjeku iznosio 5, 31, a u varijanata s višom dozom vapnenca 5, 52. Odgovarajuće promjene zabilježene su i prema vrijednostima hidrolitskog aciditeta, sume baza sposobnih za zamjenu, stupnja zasićenosti adsorpcijskog kompleksa bazama, te prema sadržaju pokretnog aluminija. Najviši prinos ječma ostvaren je u varijanata s višom dozom vapnenca, krutog stajskog gnoja i mineralnog gnojiva (35, 6 dt/ha), a najniži u kontrolne varijante (3, 8 dt/ha), dok je u varijante s uobičajenom mineralnom gnojidbom iznosio 14, 1 dt/ha.

soil acidity; liming; spring barley

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

Podaci o prilogu

44-44-x.

2000.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

36. znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem Postignuća i perspektive hrvatskog poljodjelstva

Kovačević, Vlado

Osijek: Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Podaci o skupu

36. Znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem

predavanje

22.02.2000-25.02.2000

Opatija, Hrvatska

Povezanost rada

Poljoprivreda (agronomija)