hrvatski

Obrazovna nejednakost školskog postignuća STEM područja u različitim dijelovima Hrvatske

Školska postignuća trebala bi biti funkcija talenta, ambicije i truda u školi, neovisno o raznim društvenim obilježjima pojedinca – SES- u, spolu i etnicitetu (Montt, 2011). Škole bi trebale pružiti jednake mogućnosti za učenjem i identificirati razlike među učenicima, kako bi se oni pošteno alocirali na tržište rada. Primjećeno je i smanjenje interesiranja učenika za obrazovna područja i zanimanja vezana uz prirodoslovlje, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku (STEM područje), posebice za pojedine skupine učenika – djevojčice i učenici nižeg SES-a (Museus, Palmer, Davis i Maramba, 2011 ; Pajares, 1996). Stoga, cilj ovog istraživanja je utvrditi prisutnosti obrazovne nejednakosti školskog postignuća u različitim dijelovima Hrvatske te obzirom na različite predmete (STEM i neSTEM) na završetku razredne i predmetne nastave u Hrvatskoj. Podaci korišteni u istraživanju su prikupljeni u okviru projekta Vanjskog vrednovanja obrazovnih postignuća učenika osnovnih škola u Republici Hrvatskoj 2007./2008. godine (Burušić i sur., 2008). U istraživanju su sudjelovali svi učenici četvrtih i osmih razreda iz 844 redovite osnovne škole u Republici Hrvatskoj čije je postignuće mjereno na kraju razredne, tj. predmetne nastave (ukupni N=46196). Učenici su ispitani skupno i istovremeno u karakterističnim uvjetima za grupna testiranja u svim školama u Republici Hrvatskoj. Školsko postignuće je mjereno objektivnim papir-olovka ispitima znanja iz hrvatskog jezika, matematike, prirode i društva, fizike, biologije, kemije, geografije, povijesti i integracije nastavnih sadržaja. Prosječan rezultat škole dobiven je kao aritmetička sredina prosječnih rezultata iz svih predmeta. Obrazovna nejednakost učeničkog postignuća pojedine županije i predmeta izračunata je preko koeficijenata varijabilnosti. Rezultati su pokazali kako je u razvijenijim županijama prisutnost obrazovne nejednakosti školskog postignuća manja nego u manje razvijenim županijama. Također, rezultati su pokazali kako je obrazovna nejednakost školskog postignuća veća u predmetima iz STEM kategorije naspram neSTEM predmeta kroz većinu županija, podjednako za razrednu i predmetnu nastavu. Ovakvi rezultati ukazuju na postojanje nešto veće obrazovne nejednakosti školskog postignuća u manje razvijenim područjima Republike Hrvatske kao i u STEM predmetima. Navedeno može ukazivati na nepostojanje jednakih obrazovnih mogućnosti u Hrvatskoj za sve učenike, zbog čega je potrebno osmisliti efektivan i efikasan obrazovan sustav koji će ujedno podržavati i socijalnu ravnopravnost.

obrazovna nejednakost, školsko postignuće, STEM, vanjsko vrednovanje, osnovna škola

nije evidentirano